Član 1. (Predmet) (1) Ovim zakonom propisuju se obaveze nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo (u daljem tekstu: nosilac javne funkcije) u vršenju javnih funkcija, pravila o prevenciji, utvrđivanju i odlučivanju o sukobu interesa u vršenju javnih funkcija, zaštita lica koja prijavljuju korupciju, jačanje integriteta institucija i njihovih zaposlenika, ograničenja i odgovornosti u vršenju javnih funkcija, kao i druga pitanja od značaja za prevenciju, suzbijanje i borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo. (2) Pored obaveza iz stava (1) ovog člana, ovim zakonom osigurava se zabrana vršenja nespojivih javnih funkcija, prevencija sukoba interesa i koruptivnog djelovanja u vršenju javne funkcije, zaštita integriteta javne funkcije, definisanje mjera za unapređenje integriteta, zaštita lica koja prijavljuju korupciju u institucijama i jačanje organa koji imaju nadležnosti u oblasti prevencije, suzbijanja i borbe protiv korupcije u Kantonu Sarajevo i osiguranja efektivne, kvalitetne i pravovremene zaštite prijavitelja korupcije. (3) Ovim zakonom se propisuje obaveza odgovornog ponašanja u vršenju javnih funkcija. (4) Osnovna svrha donošenja ovog zakona je sistemska prevencija, suzbijanje i borba protiv korupcije u Kantonu Sarajevo. Član 2. (Definicije) Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) “korupcija” podrazumijeva zloupotrebu povjerene funkcije, radne obaveze ili posla od strane nosioca javne funkcije ili javnog službenika u institucijama Kantona Sarajevo, Grada Sarajevo, ili općina na teritoriji Kantona Sarajevo, koja može dovesti do sticanja privatne koristi; “sukob interesa” postoji u situacijama u kojima nosilac javne funkcije ima privatni interes koji utiče, može uticati ili izgleda kao da utiče na zakonitost, otvorenost, objektivnost i nepristrasnost u vršenju javne funkcije; c) “nosiocima javnih funkcija” smatraju se: 1) poslanici/zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skupština), vijećnici u Gradskom vijeću Grada Sarajevo i vijećnici u općinskim vijećima općina na teritoriji Kantona Sarajevo, 2) premijer Kantona Sarajevo i članovi Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada), gradonačelnik Grada Sarajevo i općinski načelnici općina na teritoriji Kantona Sarajevo, 3) direktori, izvršni direktori, pomoćnici direktora, agencija, fondova, javnih preduzeća i javnih ustanova i institucija koji se imenuju ili postavljaju na mandatni period i zamjenici direktora agencija, fondova, zavoda, javnih preduzeća, javnih ustanova i drugih institucija čiji je osnivač Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo ili općina na teritoriji Kantona Sarajevo ili u kojima Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo ili općina na teritoriji Kantona Sarajevo učestvuju sa više od 50% ukupnog kapitala, 4) druga lica koja su izabrana ili imenovana ili je za njihov izbor ili imenovanje data saglasnost od strane Skupštine, Gradskog vijeća Grada Sarajevo, općinskog vijeća, Vlade, Gradonačelnika ili načelnika. 5) vršioci dužnosti prethodno pobrojanih javnih funkcija i savjetnici prethodno pobrojanih nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo koji se imenuju po lex specialis propisima; d) “institucija” je svaki organ državne službe, javno preduzeće, javna ustanova, agencija, fond, zavod i drugi pravni subjekt koji vrši javna ovlaštenja i čiji osnivač je Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo ili općina na teritoriji Kantona Sarajevo ili u kome Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo ili općina na teritoriji Kantona Sarajevo učestvuju sa više od 50% ukupnog kapitala i ima svojstvo pravnog lica, isključujući pravosudne institucije (sudovi i tužilaštva); e) “javna funkcija” podrazumijeva poslove nosioca javne funkcije, koji proizilaze iz funkcije koju vrši; f) “odgovornim licem” smatra se lice koje je osnivačkim aktom, pravilima, statutom ili drugim aktom institucije iz tačke d) ovog člana odgovorno da rukovodi, predstavlja i zastupa instituciju i odgovara za zakonitost rada institucije. Pod odgovornim licem smatra se i lice odgovorno da rukovodi poslovanjem, predstavlja i zastupa privredno društvo koje samostalno na tržištu obavlja djelatnosti radi sticanja dobiti i odgovara za zakonitost poslovanja privrednog društva; g) “javni interes” je materijalni i nematerijalni interes koji služi za dobro, prosperitet, sigurnost i blagostanje svih građana, pod jednakim uslovima; h) “privatni interes” je bilo kakva ostvarena ili moguća korist, pogodnost ili stavljanje u izgled koristi i pogodnosti za nosioca javne funkcije ili povezano lice; i) “korist” podrazumijeva imovinu ili imovinska i druga materijalna i nematerijalna prava; j) “finansijski interes” je svaki interes kojim se nosiocu javne funkcije omogućava da primi novac u vrijednosti većoj od 1.000,00 KM godišnje, kao i svaki vlasnički interes koji ima nosilac javne funkcije koji odgovara vrijednosti od najmanje 10.000,00 KM u nekom privrednom društvu; k) “srodnici” su bliski srodnici, srodnici u pravoj liniji, srodnici u pobočnoj liniji do četvrtog stepena, srodnici po tazbini do drugog stepena i dijete bračnog druga; l) “bliskim srodnicima” se smatraju bračni i vanbračni drug, dijete, majka, otac, usvojilac i usvojenik nosioca javne funkcije i druga lica koja žive u zajedničkom domaćinstvu sa nosiocem javne funkcije; m) “povezano lice” podrazumijeva srodnika ili lice koje je sa nosiocem javne funkcije u ličnoj, političkoj, ekonomskoj ili drugoj vezi koja bi mogla uticati na objektivnost u radu nosioca javne funkcije, kao i fizičko ili pravno lice koje se prema drugim osnovama i okolnostima može opravdano smatrati interesno povezanim sa nosiocem javne funkcije; n) “javno preduzeće” u smislu ovog zakona, jeste preduzeće shodno članu 2. Zakona o javnim preduzećima (“Službene novine Federacije BiH”, broj 8/05) i eventualnim izmjenama, odnosno dopunama tog zakona, izuzev preduzeća u kojima Federacija Bosne i Hercegovine ima udio u vlasništvu u iznosu od najmanje 50% plus jedna dionica odnosno udio nezavisno od toga kojom se djelatnosti bavi; o) “privredno društvo” je pravno lice definisano zakonom kojim se uređuje osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak privrednih društava, koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i pružanja usluga na tržištu radi sticanja dobiti, koje mogu osnovati i domaća i strana fizička i pravna lica bez obzira na oblik organizovanja, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno; p) “ulaganje kapitala” je ulaganje novca, stvari i prava u vlasničku strukturu privrednog društva; r) “lična usluga” podrazumijeva svako djelovanje kojim se nosilac javne funkcije obavezuje, uz naknadu ili drugu protuuslugu, obaviti određeni posao za instituciju iz tačke d) ovog člana ili privredno društvo koje sklapa ugovore ili na drugi način posluje sa institucijom u kojoj nosilac javne fukncije vrši javnu funkciju, a koja ne proizilazi iz javne funkcije; s) “prijavitelj korupcije” je fizičko lice koje prijavi korupciju u instituciji iz tačke d) ovog člana; t) “ovlašteno lice” je lice ovlašteno od strane odgovornog lica za prijem i postupanje po prijavama korupcije; u) “štetna radnja” je ugrožavanje ili povreda prava prijavitelja korupcije, a koja je u uzročno – posljedičnoj vezi sa prijavom korupcije ili bilo kakvo stavljanje prijavitelja korupcije u nepovoljniji položaj zbog prijave korupcije. Štetna radnja posebno podrazumijeva svako isključivanje ili ograničavanje prijaviteljeve mogućnosti učestvovanja u konkursima za zapošljavanje ili unapređenje, prestanak radnog odnosa, premještaj, isključivanje ili ograničavanje mogućnosti stručnog obrazovanja i usavršavanja, lošiju ocjenu rada, lošije uslove i zahtjeve rada, suspenziju sa poslova i plaće, vraćanje na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta, izostanak poslovnog angažmana, stvaranje radnih uslova kojima bi se prijavitelj i ostali zaposlenici odvratili od zaštićenog prijavljivanja, uznemiravanje, mobing, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da se prijavitelju onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje, na ravnopravnom osnovu prava i sloboda u svim oblastima javnog života, a koja se može dovesti u neposrednu ili posrednu vezu sa prijavljivanjem korupcije; v) “integritet institucije” je skup vrijednosti i postupanja institucija iz tačke d) ovog člana kojima se stvaraju, održavaju i unaprjeđuju uslovi da nosioci javnih funkcija, zaposleni i radno angažovani u institucijama poštuju zakone i druge propise, interne akte institucije, kodekse ponašanja i etički djeluju sa ciljem izbjegavanja korupcije i poboljšanja rada; z) “javnim službenicima” smatraju se: državni službenici i namještenici u organima državne službe Kantona Sarajevo, Grada Sarajevo i općina na teritoriji Kantona Sarajevo, lica zaposlena na osnovu ugovora o radu (na neodređeno ili određeno vrijeme), ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, ili lica angažovana po osnovu ugovora o djelu, ugovora o radu s pripravnikom ili ugovora o stručnom osposobljavanju, u javnim ustanovama, javnim preduzećima i drugim institucijama Kantona Sarajevo, Grada Sarajevo ili općina na teritoriji Kantona Sarajevo; aa) “prijava korupcije” je pismeno ili usmeno obavještenje koje sadrži podatke o korupciji iz člana 2. stav (1) tačka a) ovog zakona. bb) “zajedničko domaćinstvo” je ekonomska zajednica jedne ili više porodica u kojoj se zajednički stiču i troše novčana i druga materijalna sredstva, stečena radom i korištenjem zajedničkih materijalnih dobara (zemljište, zgrade i drugo), a koje su prijavljene na istoj adresi prebivališta. Član 3. (Gramatička terminologija) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog spola podrazumijeva uključivanje oba spola.
DIO DRUGI – SUKOB INTERESA POGLAVLJE I – NESPOJIVOSTI, OGRANIČENJA I ZABRANJENE AKTIVNOSTI U VRŠENJU JAVNIH FUNKCIJA Član 4. (Principi djelovanja u vršenju javne funkcije) (1) Nosilac javne funkcije dužan je da u vršenju javne funkcije ne podredi javni interes privatnom, da se pridržava propisa koji uređuju njegova prava i obaveze i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije, u cilju njegovog sprječavanja. (2) Nosilac javne funkcije dužan je javnu funkciju vršiti zakonito, transparentno, objektivno i nepristrasno. (3) Nosilac javne funkcije ne smije biti zavisan od lica koja bi mogla da utiču na njegovu nepristrasnost, niti da koristi javnu funkciju radi sticanja bilo kakve koristi za sebe ili povezano lice. (4) Nosiocu javne funkcije zabranjeno je upotrebljavati informacije do kojih dođe u vršenju javne funkcije radi sticanja koristi za sebe ili drugog ili nanošenja štete drugom, a koje nisu dostupne javnosti. Član 5. (Nespojivosti sa vršenjem javne funkcije) (1) Nosilac javne funkcije može istovremeno obavljati samo jednu javnu funkciju iz člana 2. tačka c), osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno. (2) Po isteku mandata i 12 mjeseci nakon toga, nosilac javne funkcije iz člana 2. stav (1) tačka c) alineja 1) i 2), ne može biti član upravnog odbora, nadzornog odbora, skupštine, uprave ili menadžmenta, niti biti u svojstvu ovlaštene osobe u javnom preduzeću, niti član upravnog ili nadzornog odbora ili direktor direkcije ili agencije za privatizaciju. Ograničenja obavljanja javnih funkcija iz st. (1) i (2) ovog člana odnosi se na sve nivoe vlasti koje su definisane zakonima koji regulišu istu materiju na drugim nivoima vlasti. (4) Nosilac javne funkcije iz stava (2) ovog člana ne može, za vrijeme vršenja javne funkcije i 12 mjeseci nakon prestanka javne funkcije, biti vršilac dužnosti funkcija iz stava (2) ovog člana. (5) Nosilac javne funkcije dužan je podnijeti ostavku na nespojivu funkciju iz st. (2) i (4) ovog člana ili na drugi način odstupiti sa nespojive funkcije, u roku od 30 dana nakon preuzimanja zadnje nespojive funkcije. Član 6. (Nespojivosti u odnosu na privredna društva) (1) Nosilac javne funkcije, za vrijeme vršenja javne funkcije, ne može biti predsjednik ili član skupštine privrednog društva u kojem posjeduje upravljački paket dionica, predsjednik ili član nadzornog odbora, uprave (menadžmenta), niti biti u svojstvu odgovornog lica privrednog društva u koje je institucija u kojoj vrši javnu funkciju, za vrijeme njegovog vršenja javne funkcije, ulagala kapital ili s kojim je sklapala ugovore, bez obzira na vrijednost ugovora. (2) Nosilac javne funkcije, za vrijeme vršenja javne funkcije, ne može biti predsjednik ili član skupštine privrednog društva u kojem posjeduje upravljački paket dionica, predsjednik ili član nadzornog odbora, uprave (menadžmenta), niti biti u svojstvu odgovornog lica privrednog društva koje sklapa ugovore u vrijednosti većoj od 10.000,00 KM godišnje, sa institucijama iz člana 2. stav (1) tačke d) ovog zakona ili sa institucijama koje se finansiraju iz budžeta na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini. (3) Nosilac javne funkcije dužan je podnijeti ostavku na jednu od nespojivih funkcija ili na drugi način odstupiti sa nespojive funkcije, u roku od 30 dana nakon preuzimanja zadnje nespojive funkcije. Član 7. (Nespojivosti u odnosu na fondacije i udruženja) (1) Nosilac javne funkcije, za vrijeme vršenja javne funkcije, ne može vršiti dužnost odgovornog lica u udruženjima i fondacijama, osnovanim u skladu sa zakonima o udruženjima i fondacijama, a koje se finansiraju iz budžeta bilo kojeg nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini u iznosu većem od 10.000,00 KM godišnje. (2) Nosilac javne funkcije dužan je podnijeti ostavku na jednu od nespojivih funkciju ili na drugi način odstupiti sa nespojive funkcije, u roku od 30 dana nakon preuzimanja zadnje nespojive funkcije. Član 8. (Ugovori o ličnim uslugama) (1) Nosilac javne funkcije ne može, za vrijeme vršenja javne funkcije i 12 mjeseci nakon prestanka vršenja javne funkcije sklapati ugovore o pružanju ličnih usluga sa institucijama. (2) Nosilac javne funkcije, za vrijeme vršenja javne funkcije, ne može sklapati ugovore o pružanju ličnih usluga sa bilo kojim privrednim društvom koje sklapa ugovore ili na drugi način posluje sa institucijama, ako je vrijednost tog pravnog posla veća od 10.000,00 KM na godišnjem nivou. Član 9. (Izuzeće u vršenju javne funkcije) (1) Nosilac javne funkcije ne može glasati po bilo kojem pitanju koje se direktno tiče privrednog društva u kojem nosilac javne funkcije ili povezano lice imaju finansijski interes. (2) Nosilac javne funkcije koji se nađe u situaciji iz stava (1) ovog člana uzdržat će se od glasanja i neće preduzimati nikakve službene radnje koje bi mogle direktno uticati na privredno društvo u kojem taj nosilac javne funkcije ili povezano lice imaju finansijski interes. Nosilac javne funkcije, u situaciji iz stava (1) ovog člana, će davanjem izjave o postojanju finansijskog interesa njega ili povezanog lica obavijestiti ostale učesnike u raspravi i odlučivanju, prije svog učešća u raspravi, a najkasnije prije početka odlučivanja. (4) Institucija u kojoj nosilac javne funkcije vrši javnu funkciju dužna je da izjavu iz stava (3) ovog člana unese u zapisnik. Član 10. (Angažman bliskih srodnika) (1) Do sukoba interesa nosioca javne funkcije dovodi i angažman bliskog srodnika u situacijama definisanim čl. 5. st. (2), (3) i (4), čl. 6. i 7. ovog zakona. (2) Ograničenje iz člana 5. stav (2) ovog zakona odnosi se na angažman bliskih srodnika i za vrijeme trajanja mandata nosioca javne funkcije. Član 11. (Vršenje drugih poslova) Izuzetno od odredbi ovog zakona, nosilac javne funkcije može se baviti naučnim, nastavnim, kulturnim, umjetničkim i sportskim radom i sticati prihode od autorskih, patentnih i sličnih prava intelektualnog i industrijskog vlasništva, ako bavljenje ovim djelatnostima ne dovodi do sukoba interesa. POGLAVLJE II – ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA Član 12. (Organ za pokretanje postupka i odlučivanje) (1) Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom (u daljem tekstu: Ured) je nadležan za pokretanje postupka za utvrđivanje postojanja sukoba interesa iz čl. 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovog zakona, donošenje odluke o postojanju sukoba interesa i izricanje sankcije nosiocu javne funkcije koji je u utvrđenom sukobu interesa. (2) Ured pokreće postupak za utvrđivanje postojanja sukoba interesa po službenoj dužnosti, na osnovu zahtjeva institucije u kojoj nosilac javne funkcije vrši javnu funkciju, zahtjeva fizičkog ili pravnog lica i na lični zahtjev nosioca javne funkcije. (3) Za posebne uslove rada nad provođenjem ovog zakona, rukovodilac i zaposlenici Ureda imaju uvećanje plaće u iznosu od 10% od osnovne plaće. (4) Postupak za primjenu sankcija u vezi sa utvrđivanjem sukoba interesa mora se pokrenuti u roku od pet godina od navodnog kršenja odredbi ovog zakona koje se tiču sukoba interesa. Član 13. (Forma i sadržaj zahtjeva) (1) Zahtjev iz člana 12. stav (2) ovog zakona sadrži: a) naziv i sjedište podnosioca zahtjeva, odnosno ime, prezime i adresu podnosioca zahtjeva; b) ime i prezime nosioca javne funkcije na kojeg se zahtjev za utvrđivanje postojanja sukoba interesa odnosi; c) podatke o institucijama u kojima nosilac javne funkcije vrši javne funkcije; d) činjenice iz kojih proizlazi sumnja na postojanje sukoba interesa nosioca javne funkcije; e) potpis podnosioca zahtjeva, ukoliko zahtjev nije anoniman. Potpis nije potreban ni na zahtjevu koji se Uredu podnosi elektronskim putem. (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana može da bude i anoniman. (3) Anonimni zahtjev mora sadržavati podatke iz stava (1) tač. b), c) i d) ovog člana. (4) Zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosi se Uredu u pisanoj formi neposredno na Protokol Kantona Sarajevo, putem pošte ili elektronskim putem, na službeni mail Ureda, koji će se uspostaviti u jedinstvenoj domeni organa uprave Kantona Sarajevo. Član 14. (Dopuna i ispravka zahtjeva) (1) Ako zahtjev nije sačinjen u skladu sa članom 13. ovog zakona ili je nerazumljiv ili ne sadrži dovoljno činjenica da bi se po njemu moglo postupiti, Ured će, ukoliko ima podatke o podnosiocu, pozvati podnosioca da zahtjev dopuni, odnosno ispravi i odrediti mu rok od 15 dana za dopunu zahtjeva. (2) Ako podnosilac zahtjeva ne postupi na način i u roku iz stava (1) ovog člana, smatrat će se da je odustao od zahtjeva i Ured će zahtjev odbaciti kao neuredan. (3) Ukoliko je podnosilac zahtjeva anoniman, Ured nastavlja sa radom po zahtjevu u ime anonimnog podnosioca, te poduzima sve radnje kako bi se otklonili nedostaci u podnesenom zahtjevu. Član 15. (Zaštita podnosioca zahtjeva) Ured štiti identitet podnosioca zahtjeva i podatke o njemu ne može dostaviti nikome, izuzev nadležnom tužilaštvu i sudu radi vođenja postupka i donošenja odluka iz njihove nadležnosti, kao i kada podnosilac zahtjeva izričitom izjavom ovjerenom od strane nadležnog organa traži da se podaci učine dostupnim javnosti. Član 16. (Izjašnjenje) (1) Ured je dužan, u roku od 15 dana od dana pokretanja postupka za utvrđivanje postojanja sukoba interesa, obavijestiti nosioca javne funkcije o pokretanju postupka i zatražiti njegovo pismeno izjašnjenje na navode iz obavijesti. (2) Obavijest iz stava (1) ovog člana će sadržavati navode sadržane u zahtjevu iz člana 12. stav (2) ovog zakona. (3) Nosilac javne funkcije dužan je dostaviti Uredu pismeno izjašnjenje iz stava (1) ovog člana, u roku od 15 dana od dana prijema obavijesti. (4) Ukoliko se nosilac javne funkcije ne izjasni, na način i u roku iz stava (3) ovog člana, Ured će nastaviti postupak u skladu sa ovim zakonom. Član 17. (Pokretanje i vođenje postupka) (1) Ured pokreće postupak za utvrđivanja postojanja sukoba interesa nosioca javne funkcije pojedinačnim aktom, koji sadrži osnovne podatke o nosiocu javne funkcije protiv koga se pokreće i vodi postupak. (2) Na pokretanje i vođenje postupka za utvrđivanje postojanja sukoba interesa, kao i na postupak izuzeća službenih osoba koje su ovlaštene da rješavaju ili obavljaju pojedine radnje u postupku za utvrđivanje postojanja sukoba interesa, koji nije uređen ovim zakonom, primijenit će se odredbe Zakona o upravnom postupku (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/98 i 48/99). Član 18. (Utvrđivanje činjenica) (1) Ured po službenoj dužnosti prikuplja isprave i dokaze kojima se utvrđuju činjenice u postupku utvrđivanja postojanja sukoba interesa nosioca javne funkcije. (2) Ured ima ovlaštenje obratiti se svim institucijama, privrednim društvima i drugim pravnim licima sa zahtjevom za dostavu podataka o činjenicama o kojima vode službenu evidenciju, a koje su relevantne za provođenje postupka utvrđivanja postojanja sukoba interesa nosioca javne funkcije. (3) Subjekti iz stava (2) ovog člana dužni su da, u roku od 15 dana od prijema zahtjeva, na način koji odredi Ured, dostave tražene isprave i dokaze Uredu. (4) Ukoliko subjekti iz stava (2) ovog člana ne postupe u roku i na način iz stava (3) ovog člana, dužni su da o razlozima nepostupanja, u roku od sedam dana od dana prijema zahtjeva, obavijeste Ured. (5) U slučaju nepostupanja iz stava (3) ovog člana Ured obavještava organ koji vrši nadzor nad njihovim radom, a može podnijeti poseban izvještaj Skupštini Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skupština), Vladi Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada) ili obavijestiti javnost. Član 19. (Odlučivanje) (1) Nakon provedenog postupka utvrđivanja postojanja sukoba interesa nosioca javne funkcije, Ured donosi odluku kojom se odlučuje o postojanju sukoba interesa. (2) U slučaju postojanja sukoba interesa nosioca javne funkcije zbog povrede odredbi čl. 5., 6. i 7. ovog zakona Ured donosi odluku kojom se utvrđuje postojanje sukoba interesa nosioca javne funkcije i nosioca poziva da podnese ostavku ili na drugi način odstupi sa jedne ili više nespojivih funkcija iz čl. 5., 6. i 7. ovog zakona. (3) Ured je dužan odluku iz stava (2) ovog člana dostaviti nosiocu javne funkcije, u roku od 15 dana od dana donošenja. (4) Odluka iz stava (2) ovog člana obavezujuća je za nosioca javne funkcije. (5) Odluka iz stava (2) ovog člana mora biti obrazložena. (6) Nosilac javne funkcije dužan je, u roku od 30 dana od dana prijema odluke iz stava (2) ovog člana, podnijeti ostavku ili na drugi način odstupiti sa jedne ili više nespojivih funkcija iz čl. 5., 6. i 7. ovog zakona i o tome pismeno obavijestiti Ured. (7) Odluku iz stava (2) ovog člana Ured će objaviti na svojoj službenoj internet stranici. (8) Ured će odluku iz stava (2) ovog člana dostaviti podnositelju zahtjeva iz člana 11. stav (2) ovog zakona. Član 20. (Dostavljanje odluke instituciji) (1) Ukoliko nosilac javne funkcije ne podnese ostavku ili na drugi način ne odstupi sa jedne ili više nespojivih funkcija, u roku iz člana 19. stav (6) ovog zakona, Ured dostavlja odluku iz člana 19. stav (2) ovog zakona instituciji, privrednom društvu, fondaciji ili udruženju u kojoj nosilac vrši nespojivu funkciju. (2) Institucija će na prijedlog Ureda smijeniti nosioca javne funkcije sa nespojive funkcije koju vrši, u roku od 30 dana od dana prijema odluke iz člana 19. stav (2) ovog zakona. (3) Institucija je dužna obavijestiti Ured o radnjama koje je poduzela povodom odluke i zahtjeva Ureda, u roku od 30 dana od dana prijema odluke. Član 21. (Odlučivanje u slučaju ugovora o ličnim uslugama) (1) U slučaju povrede člana 8. ovog zakona, Ured donosi odluku kojom se utvrđuje postojanje sukoba interesa nosioca javne funkcije. (2) Ured će odluku iz stava (1) ovog člana dostaviti nosiocu javne funkcije, u roku od 15 dana od dana donošenja. (3) Odluka iz stava (1) ovog člana mora biti obrazložena. (4) Odluku iz stava (1) ovog člana Ured će objaviti na svojoj službenoj internet stranici. (5) Ured će odluku iz stava (1) ovog člana dostaviti podnositelju zahtjeva iz člana 11. stav (2) ovog zakona i instituciji ili privrednom društvu iz člana 8. st. (1) i (2) ovog zakona. Član 22. (Odlučivanje u slučaju neizuzeća) (1) Ako je nosilac javne funkcije povrijedio odredbe člana 9. st. (1), (2) i (3) ovog zakona, Ured donosi odluku kojom se utvrđuje postojanje sukoba interesa nosioca javne funkcije i poziva ga da podnese ostavku ili na drugi način odstupi sa funkcije sa koje je glasao o pitanju koje se direktno tiče privrednog društva u kojem nosilac javne funkcije ili povezano lice imaju finansijski interes. (2) Ured će odluku iz stava (1) ovog člana dostaviti nosiocu javne funkcije, u roku od 15 dana od dana donošenja. (3) Nosilac javne funkcije dužan je, u roku od 30 dana od dana prijema odluke iz stava (1) ovog člana, podnijeti ostavku ili na drugi način odstupiti sa funkcije sa koje je glasao o pitanju koje se direktno tiče privrednog društva u kojem nosilac javne funkcije ili povezano lice imaju finansijski interes i o tome pismeno obavijestiti Ured. (4) Odluku iz stava (1) ovog člana Ured će objaviti na svojoj službenoj internet stranici. (5) Ured će odluku iz stava (1) ovog člana dostaviti podnositelju zahtjeva iz člana 12. stav (2) ovog zakona. (6) Ukoliko nosilac javne funkcije ne podnese ostavku u roku iz stava (3) ovog člana, Ured dostavlja odluku instituciji u kojoj nosilac javne funkcije vrši javnu funkciju sa koje je glasao o pitanju koje se direktno tiče privrednog društva u kojem nosilac javne funkcije ili povezano lice imaju finansijski interes, sa zahtjevom za smjenu nosioca javne funkcije, njegovo razrješenje ili drugi način prestanka vršenja funkcije. (7) Institucija će na prijedlog Ureda smijeniti nosioca sa funkcije u roku od 30 dana od dana prijema odluke iz stava (1) ovog člana. (8) Institucija je dužna obavijestiti Ured o radnjama koje su poduzeli povodom odluke, u roku od 30 dana od dana prijema odluke. Član 23. (Konačnost odluke) Odluka iz člana 19. stav (2), člana 21. stav (1) i člana 22. stav (1) ovog zakona je konačna i protiv nje nosilac javne funkcije može pokrenuti upravni spor. Član 24. (Odluka kojom se utvrđuje nepostojanje sukoba interesa) (1) Ukoliko Ured utvrdi da nosilac javne funkcije nije povrijedio odredbe čl. 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovog zakona, odnosno da nije u sukobu interesa, donosi odluku da nosilac javne funkcije nije u sukobu interesa. (2) Ured je dužan odluku iz stava (1) ovog člana dostaviti nosiocu javne funkcije i podnosiocu zahtjeva, u roku od 15 dana od dana donošenja odluke. Član 25. (Davanje mišljenja) Ured je nadležan za davanje mišljenja na upite predstavlja li neko stanje, postupak ili radnja nosioca javne funkcije sukob interesa.
DIO TREĆI – PRIJAVA KORUPCIJE I ZAŠTITA PRIJAVITELJA KORUPCIJE POGLAVLJE I – POJAM I SADRŽAJ PRIJAVE Član 26. (Pojam prijave) (1) Prijava korupcije je pismeno ili usmeno obavještenje koje sadrži informacije iz kojih proizilazi sumnja da je izvršena korupcija. (2) Prijava se može podnijeti putem protokola, putem pošte, putem elektronske pošte (e-mail) ili online sistema za prijavu korupcije na službenoj internet stranici institucije, putem kutije/sandučeta za prijavu ili usmeno izjaviti na zapisnik. Član 27. (Pravo prijave) Svako lice ima pravo da prijavi bilo koji oblik korupcije u institucijama iz člana 2. stav (1) tačka d) ovog zakona, za koji sazna na bilo koji način. Član 28. (Sadržaj prijave) (1) Prijava sadrži: podatke o prijavitelju korupcije; b) podatke o instituciji za koju prijavitelj sumnja da je u istoj izvršena korupcija; c) opis radnje ili ponašanja koje se prijavljuje kao korupcija, uz navođenje konkretnih činjenica i okolnosti iz kojih proizilazi sumnja prijavitelja da je izvršena korupcija. (2) Prijava sadrži i podatke o licu za koje prijavitelj sumnja da je izvršilo korupciju, ukoliko prijavitelj ima informacije o tome u trenutku podnošenja prijave. (3) Uz prijavu iz stava (1) ovog člana, prijavitelj dostavlja sve podatke i dokumentaciju iz koje proizilazi sumnja da je izvšena korupcija, ukoliko istim raspolaže.
POGLAVLJE II – OBLICI PRIJAVLJIVANJA I POSTUPANJE PO PRIJAVI Član 29. (Vrste zaštićenog prijavljivanja) Vrste zaštićenog prijavljivanja su: a) interno prijavljivanje, b) eksterno prijavljivanje, c) javno objavljivanje informacija iz kojih proizlazi sumnja prijavitelja da je izvršena korupcija. Član 30. (Pojam internog prijavljivanja) Interno prijavljivanje postoji kada prijavitelj podnosi prijavu odgovornom licu institucije ili ovlaštenom licu da je u instituciji izvršena korupcija. Član 31. (Lice za prijem i postupanje po prijavama) (1) Odgovorno lice institucije dužno je odrediti ovlašteno lice ili više njih za prijem prijava korupcije i za postupanje po prijavama korupcije (u daljem tekstu:ovlašteno lice). (2) Ovlašteno lice mora imati VII stepen stručne spreme, završen pravni fakultet sa 240 ECTS bodova ili ekvivalent. Član 32. (Obaveza odgovornog lica) Odgovorno lice dužno je omogućiti podnošenje prijave korupcije tako što će na vidnom mjestu, dostupnom prijavitelju, postaviti kutiju/sanduče za prijave, sa jasnom naznakom: “ZA PRIJAVU KORUPCIJE”. Član 33. (Postupak sa prijavom) (1) Postupak internog prijavljivanja počinje kada prijavitelj prijavu iz člana 26. ovog zakona podnese odgovornom licu institucije ili ovlaštenom licu ili prijavu podnese na način iz člana 32. ovog zakona. (2) Nakon prijema prijave odgovorno lice institucije ili ovlašteno lice dužno je utvrditi da li prijava ispunjava uslove propisane odredbom člana 28. stav (1) ovog zakona. (3) Ukoliko prijava ne ispunjava uslove propisane odredbom člana 28. stav (1) ovog zakona ovlašteno lice obavijestiti će prijavitelja, čiji mu je identitet poznat, da u roku sedam dana od dana prijema obavijesti prijavu dopuni. (4) Ukoliko prijavitelj ne postupi u skladu sa stavom (3) ovog člana smatrat će se da je odustao od prijave i ovlašteno lice nije dužno postupiti po navedenoj prijavi. (5) Ovlašteno lice dužno je postupati i po anonimnim prijavama koje sadrže sve podatke propisane odredbom člana 28. stav (1) tač. b) i c) ovog zakona. Član 34. (Radnje nakon zaprimanja prijave) Nakon što utvrdi da prijava korupcije sadrži sve zakonom propisane elemente odgovorno lice institucije ili ovlašteno lice dužno je: a) postupiti po prijavi bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema prijave; osigurati zaštitu ličnih podataka i anonimnost prijavitelja; c) poduzeti mjere i aktivnosti kojima će se spriječiti ili otkloniti nastupanje štetne radnje; d) osigurati zaštitu i ostvarivanje prava prijavitelja; e) poduzeti mjere na utvrđivanju disciplinske i materijalne odgovornosti lica koje je izvršilo korupciju; f) obavijestiti prijavitelja o mjerama i aktivnostima poduzetim po podnesenoj prijavi, u roku od 30 dana od dana podnošenja prijave; g) dostaviti prijavitelju odluku o ishodu postupka po podnesenoj prijavi korupcije, u roku od osam dana od dana okončanja postupka po prijavi; h) prijavu, u roku pet dana od dana prijema, proslijediti organu ovlaštenom za inspekcijski nadzor, ukoliko sumnja da prijava ukazuje na izvršenje prekršaja; i) prijavu, u roku pet dana od dana prijema, proslijediti nadležnom tužilaštvu ili drugom organu, ukoliko prijava ukazuje na izvršenje krivičnog djela. j) obavijestiti Ured o ishodu postupka po podnesenoj prijavi korupcije, u roku od osam dana od dana okončanja postupka po prijavi. Član 35. (Interni provedbeni propis) (1) Odgovorno lice institucije dužno je u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik kojim se uređuje postupak internog prijavljivanja korupcije. (2) Odgovorno lice institucije dužno je pravilnik iz stava (1) ovog člana učiniti dostupnim svim zaposlenicima objavom na oglasnoj tabli ili na neki drugu prikladan način. (3) Pravilnikom iz stava (1) ovog člana ne može se prijavitelju smanjiti obim prava ili uskratiti neko pravo propisano ovim zakonom. Član 36. (Pojam eksternog prijavljivanja) (1) Eksterno prijavljivanje postoji kada prijavitelj podnosi prijavu Uredu. (2) Interno prijavljivanje ne predstavlja uslov za eksterno prijavljivanje. (3) Eksterno prijavljivanje se vrši i kada je prijavitelj izvršio interno prijavljivanje, a naročito u sljedećim slučajevima: a) postupak po internom prijavljivanju iz člana 33. ovog zakona traje duže od 30 dana od dana prijema prijave ili b) prijavitelj smatra da je postupak po internom prijavljivanju iz člana 33. ovog zakona bio nepravilan ili c) prijavitelj ima razloga da vjeruje da se odgovorno ili ovlašteno lice može direktno ili indirektno dovesti u vezu sa korupcijom. Član 37. (Obaveze organa po prijavi) (1) Organ iz člana 36. ovog zakona kojem je dostavljena prijava, ukoliko posebnim zakonom nije propisano drugačije, dužan je u roku od 15 dana od dana prijema prijave postupiti po dostavljenoj prijavi. (2) Ukoliko organ iz stava (1) ovog člana nije nadležan za postupanje po dostavljenoj prijavi dužan je u roku od osam dana od dana prijema prijavu dostaviti nadležnom organu i o istom obavijestiti prijavitelja. Član 38. (Poseban oblik zaštićenog prijavljivanja) (1) Zaštićenim prijavljivanjem, u smislu člana 29. stav (1) tačka c) ovog zakona, smatra se i objavljivanje putem sredstava javnog informisanja, ili na drugi način činjenje javno dostupnim, informacija koje ukazuju da je izvršena ili da je u toku korupcija. (2) Zaštićeno prijavljivanje u smislu stava (1) ovog člana postoji ako prijavitelj, na osnovu opravdane sumnje, smatra: a) da će nastupiti štetne radnje ili druge štetne posljedice; b) da ukoliko izvrši interno ili eksterno prijavljivanje neće biti poduzeta adekvatna reakcija, ili da će dokazi i informacije biti prikriveni ili uništeni ili c) ako prema saznanjima prijavitelja, na osnovu internog ili eksternog prijavljivanja, u razumnom roku nije poduzeta adekvatna reakcija. (3) Prijavljivanje iz stava (1) ovog člana se ne može izvršiti u slučaju da prijava sadrži tajne podatke u smislu odredbi Zakona o zaštiti tajnih podataka (“Službeni glasnik BiH”, br. 54/05 i 12/09). Član 39. (Postupanje Ureda po prijavama) (1) Nakon prijema prijave iz člana 36. ovog zakona, Ured je dužan da utvrdi da li prijava ispunjava uslove propisane odredbom člana 28. stav (1) ovog zakona. (2) Ukoliko prijava ne ispunjava uslove propisane odredbom člana 28. stav (1) ovog zakona, Ured će obavijestiti prijavitelja, čiji mu je identitet poznat, da u roku sedam dana od dana prijema obavijesti, prijavu dopuni. (3) Ukoliko prijavitelj ne postupi u skladu sa stavom (2) ovog člana, smatrat će se da je odustao od prijave. (4) Nakon što utvrdi da prijava korupcije sadrži sve elemente propisane odredbom člana 28. stav (1) ovog zakona, Ured pokreće postupak provjere radi utvrđivanja osnovanosti navoda iz prijave. (5) Postupak provjere obuhvata prikupljanje i analizu relevantnih podataka, informacija, izvještaja i dokumentacije, uvid u javne registre i baze podataka, kao i relevantne pravne propise, te u konačnici obavještavanje nadležnih organa i institucija o uočenim koruptivnim radnjama, a sve s ciljem utvrđivanja individualne ili druge odgovornosti. (6) Ured je dužan osigurati zaštitu ličnih podataka i identitet prijavitelja, osim ako prijavitelj pristane na otkrivanje tih podataka ili ako je u toku postupka nužno otkriti identitet prijavitelja, a u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita ličnih podataka. Član 40. (Postupanje Ureda po anonimnim prijavama) Ured će postupati i po anonimnim prijavama koje sadrže sve podatke, propisane odredbom člana 28. stav (1), tač. b) i c) ovog zakona. Član 41. (Postupanje Ureda po službenoj dužnosti) (1) Ured ima nadležnost da po službenoj dužnosti pokrene postupak provjere, ukoliko tokom provođenja aktivnosti iz propisane nadležnosti i djelokruga rada, dođe do podataka ili informacija koji izazivaju sumnju u korupciju, a posebno u predmetima koji se odnose na zloupotrebe u postupcima javnih nabavki, zloupotrebe javnih sredstava i resursa, nepravilnosti pri zapošljavanju u javnom sektoru, nepravilnosti u postupcima izbora i imenovanja upravljačkih struktura u institucijama, te nepravilnosti u postupcima izdavanja dozvola, mišljenja, saglasnosti, potvrda ili drugih akata kojim se daju određena prava i odobrenja pravnim ili fizičkim licima. (2) Postupak provjere Ureda neće uticati na ovlaštenja nadležnih organa da pokrenu krivični postupak, postupak inspekcijskog nadzora ili drugi administrativni ili sudski postupak. Član 42. (Saradnja sa Uredom) (1) Institucije su dužne sarađivati sa Uredom, radi efikasnog provođenja postupka provjere Ureda. (2) U ostvarivanju saradnje, institucije su dužne po zahtjevu Ureda dostaviti podatke i informacije kojima raspolažu i do kojih dolaze u obavljanju svojih poslova, a koji su potrebni u provođenju aktivnosti iz djelokruga rada Ureda, a posebno se to odnosi na obavezu institucija da prioritetno omoguće zaposlenicima Ureda pristup cjeloukupnoj dokumentaciji (neposredno, na licu mjesta ili posredno, dostavom dokumentacije na zahtjev Ureda). (3) Ukoliko institucija ne postupi po zahtjevu Ureda u ostavljenom roku, Ured o tome obavještava organ koji vrši nadzor nad radom te institucije. (4) Ured će sarađivati i koordinirati aktivnosti sa institucijama i organima na svim nivoima vlasti, a posebno sa nadležnim organima za prevenciju, suzbijanje i otkrivanje korupcije.
POGLAVLJE III – ZAŠTITA PRIJAVITELJA KORUPCIJE Član 43. (Zaštita prijavitelja korupcije) (1) Ovim dijelom zakona osigurava se zaštita prijavitelja korupcije (u daljem tekstu: prijavitelj) koji prijavljuju korupciju u institucijama iz člana 2. stav (1) tačka d) ovog zakona. (2) Prijavitelj ne smije trpiti posljedice zbog prijave korupcije. (3) Prijava korupcije predstavlja opravdan razlog za vjerovanje da je informacija bila istinita u trenutku kada je podnesena prijava. Član 44. (Dodjeljivanje statusa zaštićenog prijavitelja korupcije) (1) Prijavitelj se može obratiti Uredu sa zahtjevom za dodjeljivanje statusa zaštićenog prijavitelja korupcije. (2) Ured će na osnovu prijave prijavitelja iz člana 43. ovog zakona dodijeliti status zaštićenog prijavitelja korupcije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva Uredu za dodjelu statusa zaštićenog prijavitelja korupcije, bez obzira da li su štetne mjere nastupile ili se samo sumnja da bi se one mogle desiti. (3) Ured obavještava prijavitelja o odluci za dodjeljivanje statusa zaštićenog prijavitelja korupcije. Član 45. (Zabrana stavljanja u nepovoljniji položaj) (1) Odgovorno lice institucije ili drugi organ ne smiju stavljati prijavitelja u nepovoljniji položaj u vezi sa prijavom korupcije kojim može imati štetne posljedice. (2) Štetne posljedice koje može imati prijavitelj su: a) mobing, uznemiravanje ili prijetnje prijaviocu od odgovornog lica ili drugih lica koja su radno angažovana kod istog poslodavca; b) stvaranje loših međuljudskih odnosa u radnom okruženju ili uslova u kojima je prijavilac u neravnopravnom položaju u odnosu na druga radno angažovana lica kod istog poslodavca, kao čin odmazde zbog prijave koju je podnio; c) dovođenje prijavioca u nezakonit, nepovoljan, neravnopravan ili nepravičan položaj u vezi sa ostvarivanjem njegovih prava koja se mogu odnositi na: 1) obrazovanje, i to: – upis u predškolske, školske i visokoškolske ustanove, – dodjeljivanje stipendije, – smještaj u đačke i studentske domove, ocjenjivanje, završetak razreda, polaganje ispita, odbrana maturskih, diplomskih, master i doktorskih radova, – druga prava u vezi sa obrazovanjem, u skladu sa zakonom, 2) zdravstvenu zaštitu, i to: – uključenje ili uvid u liste čekanja, – informacije u vezi sa zdravstvenim stanjem, – pregled, – prijem i boravak u zdravstvenoj ustanovi, – operativni zahvat, – liječenje, – rehabilitaciju, – uvid u troškove liječenja, – druga prava u vezi sa zdravstvenom zaštitom, u skladu sa zakonom, 3) penzijsko i invalidsko osiguranje, i to: – starosnu penziju, – raspoređivanje na drugo radno mjesto, – prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, – novčanu naknadu u vezi sa smanjenom radnom sposobnošću, – invalidsku penziju, – porodičnu penziju, – druga prava u vezi sa penzijskim i invalidskim osiguranjem, u skladu sa zakonom, 4) socijalnu zaštitu, i to: – novčanu pomoć, – dodatak za pomoć i njegu drugog lica, – smještaj u ustanovu, – jednokratnu novčanu pomoć, – druga prava u vezi sa socijalnom zaštitom, u skladu sa zakonom, 5) korišćenje usluga kantonalnih organa, javnih ustanova i ostalih pravnih subjekata prilikom ostvarivanja i zaštite njegovih prava, obaveza i interesa, i to: – prioritetno rješavanje zahtjeva, – pozitivno rješavanje zahtjeva, – dobijanje bilo kojeg oblika materijalne pomoći, subvencija i podsticaja, – nametanje ili izvršavanje obaveza, – izdavanje dozvola, odobrenja ili saglasnosti, – izgradnja infrastrukture (vodovod, asfaltiranje ulica, izgradnja trotoara, ulične rasvjete i dr.), 6) zapošljavanje, i to: – učešće i uspjeh na javnim konkursima za zapošljavanje, – drugi oblici zasnivanja radnog odnosa, – sticanje svojstva pripravnika ili volontera, – rad van radnog odnosa, – osposobljavanje ili stručno usavršavanje, – napredovanje ili ocjenjivanje na poslu, – sticanje ili gubitak zvanja, – disciplinske mjere i kazne, – uslove rada, – prestanak radnog angažovanja, – platu i druge naknade po osnovu rada, – isplatu jubilarne nagrade ili otpremnine, – raspoređivanje ili premještaj na drugo radno mjesto ili mjesto rada, – druga prava u vezi sa radom, u skladu sa zakonom, javne nabavke, i to: – učešće u postupku javne nabavke, – izbor za najboljeg ponuđača, – druga prava u vezi sa javnim nabavkama, u skladu sa zakonom, 8) sport, nauku ili kulturu, i to: – organizacija takmičenja ili manifestacija, – angažovanje sportista, naučnika ili stručnih lica, umjetnika i drugih lica u ovim oblastima, – rezultat na takmičenjima, – dodjeljivanje nagrada ili priznanja, – dodjeljivanje stipendija, materijalne pomoći, subvencija ili podsticaja, – druga prava u vezi sa sportom, naukom ili kulturom, u skladu sa zakonom; d) svaki drugi oblik ugrožavanja ili povrede Ustavom i zakonom zagarantovanih prava, sloboda i interesa prijavioca, a koji je u uzročno-posljedičnoj vezi sa korupcijom ili prijavom korupcije ili bilo kakvo stavljanje prijavioca u nepovoljniji položaj zbog prijave korupcije. Član 46. (Zabrana zloupotrebe prijavljivanja korupcije) (1) Zabranjena je zloupotreba prijavljivanja korupcije. (2) Zloupotreba iz stava (1) ovog člana postoji kada prijavitelj dostavlja informacije za koje u momentu prijavljivanja zna da nisu istinite. Član 47. (Obavezno postupanje po prijavi) U slučaju prijave korupcije, odgovorno lice institucije obavezno je preduzeti sve mjere za otkrivanje, prevenciju, suzbijanje i kažnjavanje svih oblika korupcije i mjere za zaštitu prijavitelja koji prijavljuje korupciju. Član 48. (Hitnost postupka) Postupak u vezi sa zaštitom prijavitelja je hitan i provodi se bez odgađanja, u najkraćem roku koji je potreban da se utvrde sve činjenice koje su relevantne za donošenje pravilne odluke, u skladu sa zakonima. Član 49. (Interna zaštita) (1) Postupak interne zaštite pokreće prijavitelj koji trpi štetnu radnju iz člana 2. stav (1) tačka u) ovog zakona, podnošenjem zahtjeva odgovornom licu institucije. (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosi se u roku od 30 dana od dana saznanja za štetnu radnju, a najkasnije u roku od godinu dana od dana nastanka štetne radnje. (3) Odgovorno lice institucije dužno je odlučiti o zahtjevu u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. (4) U slučaju da odgovorno lice institucije utvrdi osnovanost zahtjeva iz stava (1) ovog člana dužno je bez odlaganja poduzeti mjere i aktivnosti kojima će se otkloniti akt činjenja ili nečinjenja koji je utvrđen kao štetna radnja. Član 50. (Eksterna zaštita) (1) Postupak eksterne zaštite pokreće prijavitelj koji trpi štetnu radnju iz člana 2. stav (1) tačka u) ovog zakona, podnošenjem tužbe nadležnom sudu. (2) Tužba iz stava (1) ovog člana podnosi se u roku od 30 dana od dana saznanja za štetnu radnju, a najkasnije u roku od godinu dana od dana nastanka štetne radnje. (3) Ukoliko prijavitelj nije zadovoljan odlukom iz člana 49. stav (3) ovog zakona, a koju je donijelo odgovorno lice institucije u postupku interne zaštite ili ukoliko odgovorno lice institucije ne donese odluku u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva iz člana 50. stav (1) ovog zakona, prijavitelj može tražiti sudsku zaštitu. (4) Prijavitelj može zahtijevati eksternu zaštitu i kada nije prethodno tražio internu zaštitu. Član 51. (Mjesna nadležnost) U postupku sudske zaštite prava prijavitelja i prava drugih lica koja trpe štetnu radnju mjesno je nadležan općinski sud prema mjestu nastanka štetne radnje ili prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta tužitelja. Član 52. (Shodna primjena propisa) Na pitanja postupka sudske zaštite koja nisu regulirana ovim zakonom, shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku (“Službene novine Federacije BiH”, br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15). Član 53. (Stručna pomoć Ureda) Ukoliko prijavitelj usljed pretrpljene štete iz člana 45. ovog zakona, pokrene sudski postupak, Ured će na njegov zahtjev obezbjediti potrebnu stručnu pomoć prilikom dokazivanja uzročno posljedične veze između podnošenja prijave o korupciji i nastale štete.
rokove za sprovođenje preventivnih mjera; f) podatke o licu odgovornom za izradu i provođenje plana integriteta u instituciji (u daljem tekstu: menadžer integriteta); g) druge podatke propisane Uputstvom za izradu i provođenje plana integriteta. Član 57. (Procjena planova integriteta) Ured vrši procjenu usaglašenosti dostavljenih planova integriteta institucija sa ovim zakonom i Uputstvom za izradu i provođenje plana integriteta, te donosi preporuke za unaprjeđenje planova integriteta institucija. Član 58. (Menadžer integriteta) (1) Menadžera integriteta rješenjem određuje odgovorno lice institucije. (2) Odgovorno lice institucije i zaposleni u instituciji dužni su da menadžeru integriteta, na njegov zahtjev, dostave potrebne podatke i informacije od značaja za izradu i provođenje plana integriteta.
POGLAVLJE II – IZVJEŠTAVANJE Član 59. (Dostupnost plana) Institucija je dužna plan integriteta učiniti dostupnim javnosti objavljivanjem na svojoj internet stranici. Član 60. (Učinkovitost plana integriteta) (1) Plan integriteta može se mijenjati u zavisnosti od potreba institucije, izmjene radnih mjesta, radnih procesa i poslova, razvoja, prelaska na nove metode rada i drugih promjena koje značajnije utiču na obavljanje djelatnosti institucije. (2) Institucija svake druge godine procjenjuje učinkovitost plana integriteta, u skladu sa Uputstvom za izradu i provođenje plana integriteta. Član 61. (Izvještaj o provođenju plana integriteta) (1) Institucija je dužna dostaviti Uredu izvještaj o provođenju plana integriteta. (2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana institucija dostavlja Uredu do 31. marta tekuće godine, za prethodnu godinu. (3) Na osnovu dostavljenih planova integriteta, izvještaja o provođenju planova integriteta i preporuka za unaprjeđenje planova integriteta Ured sačinjava izvještaj o donošenju i provođenju planova integriteta u institucijama. Član 62. (Sadržaj izvještaja) Izvještaj o provođenju plana integriteta institucije sadrži: a) podatke o tome koje su mjere iz plana integriteta provedene; b) navođenje mjera koje nisu provedene; c) razloge zbog kojih mjere nisu sprovedene. Član 63. (Odgovornost za donošenje plana integriteta) Za donošenje, provođenje i izvještavanje o provođenju plana integriteta odgovorno je odgovorno lice institucije iz člana 2. stav (1) tačka d) ovog zakona.
DIO PETI – NADZOR NAD PRIMJENOM I KAZNENE ODREDBE Član 64. (Nadzor nad primjenom i provođenjem ovog zakona) (1) Pružanje savjetodavnih mišljenja u vezi pravilne primjene ovog zakona vrši Ured. (2) Nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo.
DIO ČETVRTI – PREVENCIJA KORUPCIJE POGLAVLJE I – JAČANJE INTEGRITETA Član 54. (Pojam integriteta) Integritet predstavlja zakonito, nezavisno, nepristrasno, učinkovito, odgovorno i transparentno vršenje poslova kojim nosioci javnih funkcija, odgovorna lica i zaposleni u institucijama iz člana 2. stav (1) tačka d) ovog zakona čuvaju svoj ugled i ugled institucije, obezbjeđuju povjerenje građana u vršenje javnih funkcija i rad institucije, te otklanjaju sumnju u mogućnost nastanka i razvoja korupcije. Član 55. (Plan integriteta) (1) Plan integriteta je interni dokument institucije koji sadrži detaljnu procjenu podložnosti određenih radnih mjesta, radnih procesa i poslova nastanku i razvoju korupcije i drugih oblika pristrasnog postupanja, skup konkretnih mjera kojima se preveniraju i otklanjaju mogućnosti za nastanak i razvoj korupcije i obezbjeđuje povjerenje građana u rad institucije. (2) Sve institucije iz člana 2. stav (1) tačka d) ovog zakona dužne su, u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovog zakona, donijeti vlastite planove integriteta. (3) Institucije su dužne plan integriteta dostaviti Uredu, u roku od 15 dana od dana donošenja. (4) Plan integriteta može donijeti i privredno društvo iz člana 2. stav (1) tačka o) ovog zakona. (5) Plan integriteta donosi se u skladu sa Uputstvom za izradu i provođenje plana integriteta, koje na prijedlog Ureda donosi Vlada. Član 56. (Sadržaj plana integriteta) Plan integriteta sadrži: a) detaljnu procjenu podložnosti institucije korupciji i drugim oblicima narušavanja integriteta; b) opis radnih mjesta, radnih procesa i poslova koji su naročito podložni korupciji i drugim oblicima narušavanja integriteta; c) vrste rizika od korupcije i drugih oblika narušavanja integriteta za radna mjesta, radne procesa i poslove iz tačke b) ovog člana; d) preventivne mjere za smanjenje rizika od korupcije i drugih oblika narušavanja integriteta za radna mjesta, radne procesa i poslove iz tačke b) ovog člana; Član 65. (Sankcije) (1) Sankcije koje se mogu izreći nosiocu javne funkcije za povrede ovog zakona su: a) novčana kazna; b) prijedlog za razrješenje s javne funkcije shodno čl. 20. stav (2) i 22. stav (7) ovog zakona; c) poziv na podnošenje ostavke shodno čl. 19. stav (6) i 22. stav (3); d) opomena; e) javno objavljivanje odluke. (2) Novčana kazna iz stava (1) tačka a) ovog člana izriče se za kršenje odredbi čl. 5. st. (1), (2) i (3), 6. stav (3), 7. stav (2), 8. st. (1) i (2), 9. st. (1), (2) i (3), 10., 19. stav (6) i 22. stav (3) ovog zakona, vodeći računa o težini i posljedicama povrede ovog zakona, te šteti koju je povreda nanijela integritetu funkcije koju nosilac javne funkcije obavlja. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj nosilac javne funkcije, ako: a) ne podnese ostavku ili na drugi način ne odstupi sa nespojive funkcije iz člana 5. st. (1), (2) i (3) ovog zakona, u roku od 30 dana nakon preuzimanja zadnje nespojive funkcije (član 5. stav (5) ovog zakona); b) ne podnese ostavku ili na drugi način ne odstupi sa dužnosti odgovornog lica u udruženjima i fondacijama koje se finansiraju iz Budžeta Kantona Sarajevo u iznosu većem od 10.000,00 KM godišnje, u roku od 30 dana nakon preuzimanja zadnje nespojive funkcije (član 7. stav (2) ovog zakona); c) ne podnese ostavku ili na drugi način ne odstupi sa nespojive funkcije iz člana 6. st. (1) i (2) ovog zakona, u roku od 30 dana nakon preuzimanja zadnje nespojive funkcije (član 6. stav (3) ovog zakona); d) za vrijeme vršenja javne funkcije sklopi ugovore o pružanju ličnih usluga sa institucijama ili privrednim društvom koje sklapa ugovore ili na drugi način posluje sa institucijama, ako je vrijednost tog pravnog posla veća od 10.000,00 KM na godišnjem nivou (član 8. st. (1) i (2) ovog zakona); e) glasa po bilo kojem pitanju koje se direktno tiče privrednog društva u kojem on ili povezano lice imaju finansijski interes ili preduzme službene radnje koje bi mogle direktno uticati na privredno društvo u kojem on ili povezano lice imaju finansijski interes (član 9. st. (1) i (2) ovog zakona); f) ne da izjavu o postojanju finansijskog interesa njega ili povezanog lica u privrednom društvu, te time ne obavijesti ostale učesnike u raspravi i odlučivanju, prije svog učešća u raspravi, a najkasnije prije početka odlučivanja, po bilo kojem pitanju koje se direktno tiče tog privrednog društva (član 9. stav (3) ovog zakona); g) Ured utvrdi postojanje sukoba interesa u slučajevima angažmana bliskog srodnika (član 10. ovog zakona); h) ne podnese ostavku ili na drugi način ne odstupi sa jedne ili više nespojivih funkcija iz čl. 5., 6. i 7. ovog zakona i o tome pismeno ne obavijesti Ured, u roku od 30 dana od dana prijema odluke kojom se utvrđuje postojanje sukoba interesa nosioca javne funkcije i nosioca poziva da podnese ostavku ili na drugi način odstupi sa jedne ili više nespojivih funkcija iz čl. 5., 6. i 7. ovog zakona (član 19. stav (6) ovog zakona); i) ne podnese ostavku ili na drugi način ne odstupi sa funkcije sa koje je glasao o pitanju koje se direktno tiče privrednog društva u kojem on ili povezano lice imaju finansijski interes, u roku od 30 dana od dana prijema odluke kojom se utvrđuje postojanje sukoba interesa nosioca javne funkcije i nosilac poziva da podnese ostavku ili na drugi način odstupi sa funkcije sa koje je glasao o pitanju koje se direktno tiče privrednog društva u kojem on ili povezano lice imaju finansijski interes (član 22. stav (3) ovog zakona). (4) Opomena se može izreći nosiocu javne funkcije ako se prema njegovom postupanju i odgovornosti te prouzrokovanoj posljedici radi o očito lakom obliku kršenja odredbi ovog zakona. (5) Pored objavljivanja odluka iz čl. 19. stav (7), 21. stav (4), 22. stav (4) na službenoj internet stranici Ureda, Ured može izreći sankciju i javnog objavljivanja odluke Ureda, vodeći računa o težini i posljedicama povrede ovog zakona. (6) Odluka iz stava (5) ovog člana se objavljuje u “Službenim novinama Kantona Sarajevo”. (7) Trošak objavljivanja odluke snosi nosilac javne funkcije. Član 66. (Prekršaji i prekršajne kazne za instituciju, odgovorno lice institucije i ovlašteno lice) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 20.000,00 KM kaznit će se za prekršaj institucija, ako: a) ne odredi ovlašteno lice za prijem prijava korupcije i postupanje po prijavama korupcije (čl. 31. ovog zakona); b) ne preduzme sve radnje nakon podnošenja prijave korupcije koja sadrži sve zakonom propisane elemente (član 34. ovog zakona); c) ne donese i objavi pravilnik kojim se uređuje postupak internog prijavljivanja korupcije (član 35. ovog zakona); d) stavi prijavitelja u nepovoljniji položaj u vezi sa prijavom korupcije (član 45. ovog zakona); e) ne donese, u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovog zakona, vlastiti plan integriteta usaglašen sa ovim zakonom i Uputstvom za izradu i provođenje plana integriteta i isti ne dostavi Uredu, u roku od 15 dana od dana donošenja (član 55. st. (2) i (3) ovog zakona); f) ne objavi plan integriteta na svojoj internet stranici (član 59. ovog zakona); g) ne dostavi Uredu izvještaj o provođenju plana integriteta, do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu (član 61. st. (1) i (2) ovog zakona). (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice institucije, novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. (3) Novčanom kaznom uz iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ovlašteno lice, ako: a) nakon prijema prijave korupcije ne utvrdi da li prijava ispunjava uslove propisane ovim zakonom (član 33. stav (2) ovog zakona); b) ne obavijesti prijavitelja čiji mu je identitet poznat da prijava ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom (član 33. stav (3) ovog zakona); c) ne preduzme radnje nakon podnošenja prijave korupcije koja sadrži sve zakonom propisane elemente (član 34. tač. a), b), e), f) g), h) i j) ovog zakona).
DIO ŠESTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 67. (Propis koji donosi Vlada) U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona Vlada će, na prijedlog Ureda, donijeti Uputstvo za izradu i provođenje plana integriteta (član 55. stav (5) ovog zakona). Član 68. (Propis koji donosi Ured) U roku od 30 od dana od stupanja na snagu ovog zakona, Ured će donijeti Instrukciju o postupanju po zaprimljenim prijavama korupcije. Član 69. (Rok za ostavku nosioca javnih funkcija) Nosioci javnih funkcija koji se u trenutku stupanja na snagu ovog zakona nalaze na nekoj od nespojivih funkcija iz čl. 5., 6. i 7. ovog zakona dužni su, u roku 30 od dana stupanja na snagu ovog zakona, podnijeti ostavku ili na drugi način odstupiti sa nespojive funkcije. Član 70. (Uspostava online sistema) (1) Institucije su dužne na naslovnoj stranici svoje službene internet stranice uspostaviti sistem za online prijavu nepravilnosti koji će sadržavati podatke iz člana 28. ovog zakona. (2) Za potrebe organa državne službe sistem za online prijavu nepravilnosti iz stava (1) ovog člana uspostavit će Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo. Član 71. (Zaštita ličnih podataka) Institucije koje prilikom provođenja ovog zakona vrše obradu ličnih podataka, dužne su uspostaviti evidencije o ličnim podacima u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka (“Službeni glasnik BiH”, br. 49/06, 76/11 i 89/11 – Ispravka). Član 72. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Kantona Sarajevo”, a primjenjivat će se od 01.01.2023. godine. Broj 96-/22 29. augusta 2022. godine Sarajevo Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Sarajevo Elvedin Okerić, s. r.