a temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i
Hercegovine na 80. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 30. lipnja 2010. godine, i na 48.
sjednici Doma naroda, održanoj 13. srpnja 2010. godine, usvojila je
ZAKON
O KOLEKTIVNOM OSTVARIVANJU AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA
DIO PRVI – OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(Predmet Zakona)
(1) Ovim se Zakonom uređuju:
a) sadržaj i način kolektivnog ostvarivanja autorskog prava i srodnih prava,
b) organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava,
c) uvjeti i postupak za davanje dozvole za kolektivno ostvarivanje prava,
d) tarife i tarifni ugovori o visinama naknada za uporabu autorskog djela i predmeta srodnih
prava,
e) nadzor nadležnog državnog tijela nad kolektivnim organizacijama,
f) imenovanje, sastav, nadležnosti i rad Vijeća za autorsko pravo.
(2) Ovaj se Zakon primjenjuje zajedno sa zakonom kojim se uređuju autorsko pravo i
srodna prava u Bosni i Hercegovini. Odredbe ovoga Zakona ni na koji način ne utječu na
prava priznata zakonom kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava u Bosni i
Hercegovini.
(3) Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na autorsko pravo i autorska djela uključuju i
na odgovarajući se način primjenjuju i na srodna prava i na predmete zaštite tih prava.
(4) Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na autora odnosno nositelja srodnog prava
odnose se i na njihove pravne sljednike.
Članak 2.
(Kolektivno ostvarivanje autorskog prava)
(1) Kolektivno ostvarivanje autorskog prava znači ostvarivanje autorskog prava za više
autorskih djela većega broja autora zajedno posredstvom pravnih osoba specijaliziranih samo
za tu djelatnost, koje ispunjavaju sve uvjete prema odredbama ovoga Zakona i koje imaju
dozvolu Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Institut)
za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: kolektivna organizacija).
(2) Kolektivna organizacija obavlja djelatnost kolektivnog ostvarivanja autorskog prava u
svoje ime a za račun autora.
(3) Kolektivno ostvarivanje autorskog prava moguće je samo u slučaju objavljenih autorskih
djela.
Članak 3.
(Poslovi kolektivnog ostvarivanja autorskog prava)
(1) Aktivnosti koje obavlja kolektivna organizacija u ostvarivanju autorskog prava
obuhvaćaju sljedeće poslove:
a) sklapanje ugovora o prijenosu neisključivih prava korisnicima za uporabu autorskih djela
iz repertoara kolektivne organizacije pod podjednakim uvjetima za iste vrste korisnika, za iste
vrste djela i za iste načine uporabe,
b) sklapanje kolektivnih ugovora s reprezentativnim udrugama korisnika o uvjetima za
uporabu autorskih djela,
c) objavljivanje usuglašene tarife o visini naknada za uporabu autorskih djela i upoznavanje
korisnika s visinama tih naknada,
d) naplatu naknade za uporabu autorskih djela,
e) raspodjelu naplaćenih odnosno primljenih naknada autorima prema unaprijed određenim
pravilima o raspodjeli,
f) kontrolu nad uporabom autorskih djela koja čine repertoar kolektivne organizacije,
g) pokretanje i vođenje postupaka zaštite kod sudova i drugih državnih tijela u slučaju
povreda prava koja ostvaruje kolektivna organizacija,
h) sklapanje ugovora sa stranim kolektivnim organizacijama i njihovim udrugama,
i) druge aktivnosti koje su povezane s kolektivnim ostvarivanjem prava i koje mogu
razumno predstavljati troškove poslovanja kolektivne organizacije (obrazovne i promidžbene
aktivnosti za podizanje svijesti o potrebi poštivanja autorskog prava, njegove zaštite i slično).
U promidžbene aktivnosti kolektivne organizacije treba uključiti sve radijske i televizijske
postaje koje su registrirane u Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine
(RAK), zbog ravnopravnosti korisnika.
(2) Administrativno-tehničke poslove u vezi s kolektivnim ostvarivanjem autorskog prava
kolektivna organizacija može povjeriti drugoj kolektivnoj organizaciji ili gospodarskom
društvu na temelju pisanog ugovora.
Članak 4.
(Obvezno kolektivno ostvarivanje prava)
(1) Ostvarivanje autorskog prava može se provoditi na kolektivan način glede svih prava
priznatih prema odredbama zakona kojim se uređuje autorsko pravo i srodna prava, pod
uvjetom da su ispunjeni uvjeti određeni ovim Zakonom.
(2) Ostvarivanje autorskog prava mora se provoditi samo na kolektivan način u slučaju:
a) ponovne prodaje izvornika likovnih djela (pravo slijeđenja),
b) ubiranja naknade za privatnu i drugu vlastitu uporabu djela,
c) kabelskog reemitiranja autorskih djela, osim ako se radi o vlastitim emisijama
radiodifuznih organizacija, neovisno o tomu jesu li to izvorna prava radiodifuznih
organizacija ili prava koja su na njih prenijeli drugi nositelji prava,
d) pravo reproduciranja aktualnih novinskih i sličnih članaka o tekućim pitanjima u
pregledima takvog tiska (clipping).
(3) Prava iz stavka (2) ovoga članka nadležna kolektivna organizacija ostvaruje bez ugovora
s autorom.
Članak 5.
(Iznimno individualno ostvarivanje prava)
Prava koja se prema članku 4. ovoga Zakona mogu ostvarivati samo na kolektivan način
mogu se ostvarivati individualno dok Institut ne izda odobrenje određenoj pravnoj osobi za
njihovo kolektivno ostvarivanje.
DIO DRUGI – KOLEKTIVNA ORGANIZACIJA
POGLAVLJE I. OBLIK KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE
Članak 6.
(Kolektivna organizacija)
(1) Kolektivna organizacija je pravna osoba koja, uz dozvolu Instituta, obavlja poslove iz
članka 3. ovoga Zakona, na temelju ugovora s autorom odnosno na temelju ovoga Zakona,
kao svoju jedinu i neprofitnu djelatnost.
(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, kolektivna organizacija može obavljati
administrativno-tehničke poslove za drugu kolektivnu organizaciju na temelju pisanog
ugovora.
(3) Za kolektivno ostvarivanje autorskih prava koja se odnose na istu vrstu prava na istoj
vrsti djela može postojati samo jedna kolektivna organizacija.
Članak 7.
(Standardi poslovanja kolektivne organizacije)
(1) Kolektivna organizacija mora obavljati sve poslove u okviru svoje djelatnosti na način
koji osigurava postizanje najvećeg mogućeg stupnja učinkovitosti, dobrog poslovanja,
štedljivosti i transparentnosti.
(2) Od svih ukupno ostvarenih sredstava kolektivna organizacija odvaja samo sredstva za
pokrivanje troškova svojega rada, a sva druga sredstva dužna je raspodijeliti svojim
članovima. Iznimno, statutom kolektivne organizacije može se izričito predvidjeti da se
određeni dio tih sredstava odvoji za kulturne namjene, kao i za unapređenje mirovinskog,
zdravstvenog i socijalnog statusa svojih članova. Visina tako odvojenih sredstava ne smije biti
veća od 10% neto prihoda kolektivne organizacije.
(3) Kolektivna organizacija dužna je pridržavati se međunarodnih i općeprihvaćenih pravila,
standarda i načela koji se primjenjuju u praksi kolektivnog ostvarivanja prava, a osobito onih
koji se odnose na stručne službe, utvrđivanje visine naknada za uporabu djela, dokumentaciju
i njezinu međunarodnu razmjenu, te obračun i raspodjelu naknada domaćim i stranim
autorima.
Članak 8.
(Pravni oblik kolektivne organizacije)
(1) Kolektivna organizacija je pravna osoba koja ima status udruge koja djeluje na cijelom
teritoriju Bosne i Hercegovine.
(2) U slučaju sukoba odredbi ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje osnutak i rad udruga
primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.
Članak 9.
(Pravni temelj za kolektivno ostvarivanje prava)
(1) Kolektivna organizacija može ostvarivati autorska prava na temelju ugovora s autorom,
osim ako ovim Zakonom nije izričito predviđena mogućnost kolektivnog ostvarivanja prava
na temelju samoga zakona (članak 4. stavak (3) ovoga Zakona).
(2) Ugovor iz stavka (1) ovog članka mora osobito sadržavati:
a) odredbu o isključivom prijenosu odgovarajućeg imovinskog prava autora na kolektivnu
organizaciju,
b) nalog autora kolektivnoj organizaciji da u svoje ime, a za račun autora, ostvaruje
prenesena prava,
c) vrstu djela i prava koja kolektivna organizacija ostvaruje za račun autora,
d) vrijeme trajanja ugovora koje ne može biti dulje od pet godina; nakon isteka trajanja
ugovor se može neograničeno produljivati za jednaka razdoblja.
(3) Ako kolektivna organizacija ostvaruje prava na temelju zakona, stavak (2) toč. b), c) i d)
ovog članka primjenjuju se na odgovarajući način.
(4) Ako je ostvarivanje prava prema zakonu ili ugovoru preneseno na kolektivnu
organizaciju, autor ne može sam individualno ostvarivati ta prava, osim u slučaju iz članka 5.
ovoga Zakona.
POGLAVLJE II. POSTUPAK DAVANJA DOZVOLE I KONTROLA NAD RADOM
KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE
Članak 10.
(Zahtjev za dobivanje dozvole)
(1) Pravna osoba može poslovati kao kolektivna organizacija samo na temelju dozvole
Instituta.
(2) Postupak za davanje dozvole za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskih
prava pokreće se na temelju pisanog zahtjeva pravne osobe Institutu. Uz takav zahtjev pravna
osoba mora podnijeti:
a) statut kojim utvrđuje tijela i njihove nadležnosti za obavljanje poslova kolektivne
organizacije iz članka 2. stavak (1) ovoga Zakona,
b) ime, prezime i adrese osoba ovlaštenih za predstavljanje kolektivne organizacije,
c) podatke o broju autora koji su ovlastili pravnu osobu za ostvarivanje prava na njihovim
djelima, kao i popis djela koja će činti repertoar kolektivne organizacije,
d) dokaze o tomu da pravna osoba raspolaže odgovarajućim poslovnim prostorijama,
opremom i stručnom službom za učinkovito kolektivno ostvarivanje prava,
e) poslovni plan iz kojeg proizlazi realna procjena opsega ukupnog ekonomskog učinka
kolektivnog ostvarivanja prava, kao i na vjerodostojnim dokumentima utemeljen zaključak da
će ta pravna osoba moći obavljati djelatnost kolektivne organizacije na učinkovit i
ekonomičan način uz primjenu svih standarda iz članka 7. ovoga Zakona,
f) rješenje o upisu u registar udruga kod Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.
(3) Bliže propise za provedbu stavka (2) toč. c), d) i e) ovog članka donosi Institut.
Članak 11.
(Davanje dozvole)
(1) Institut će izdati dozvolu za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog
prava pravnoj osobi koja je podnijela zahtjev prema članku 10. ovoga Zakona ako utvrdi:
a) da je statut kolektivne organizacije sukladan odredbama ovoga Zakona i zakonu kojim se
uređuju autorsko pravo i srodna prava,
b) da je ekonomska osnova pravne osobe dostatna za nesmetan rad kolektivne organizacije i
učinkovito ostvarivanje prava,
c) da pravna osoba ispunjava uvjete iz članka 10. stavak (2) toč. d) ovoga Zakona,
d) da za istu vrstu autorskih djela i za ostvarivanje istih prava već ne postoji druga
kolektivna organizacija, osim ako pravna osoba koja podnosi zahtjev dokaže da će osigurati
korisnicima veći repertoar zaštićenih djela nego postojeća kolektivna organizacija, kao i da
može osigurati učinkovitiji i ekonomičniji način ostvarivanja prava.
(2) Pri procjeni postojanja dostatne ekonomske osnove pravne osobe odnosno procjene
osiguranja učinkovitijeg i ekonomičnijeg načina ostvarivanja prava iz stavka (1) ovog članka
Institut će osobito uzeti u obzir: broj autora koji su državljani Bosne i Hercegovine ili koji
imaju prebivalište, odnosno sjedište u Bosni i Hercegovini, a koji su ovlastili kolektivnu
organizaciju za ostvarivanje njihovih prava, ukupan broj njihovih djela koja će činiti repertoar
kolektivne organizacije, pretpostavljeni opseg uporabe tih djela odnosno mogući broj njihovih
korisnika, način i sredstva kojima kolektivna organizacija namjerava obavljati svoju
djelatnost, sposobnost ostvarivanja prava stranih autora, sposobnost ostvarivanja prava
domaćih autora u inozemstvu, te procjenu očekivane visine naplaćenih naknada i troškova
poslovanja.
(3) Bliže propise o provedbi stavka (2) ovoga članka donosi Institut.
(4) U slučaju davanja dozvole novoj kolektivnoj organizaciji, odluka o tomu mora
sadržavati i izreku o oduzimanju dozvole za obavljanje tih poslova dotadašnjoj kolektivnoj
organizaciji.
(5) U postupku izdavanja dozvole primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći
upravni postupak. Protiv odluke Instituta nije moguće uložiti žalbu, ali se može pokrenuti
upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.
(6) Obavijest o pravomoćnoj odluci o davanju dozvole objavljuje se u “Službenom glasniku
BiH” i u “Službenom glasniku Instituta”.
Članak 12.
(Nadzor Instituta nad radom kolektivne organizacije)
(1) Institut provodi nadzor nad radom kolektivne organizacije i kontrolira obavlja li ona
svoje poslove sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Institut može u svako doba zahtijevati od kolektivne organizacije izvješće o vođenju
poslova, kao i uvid u poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju kolektivne
organizacije, u opsegu koji je potreban i opravdan činom kontrole u konkretnoj stvari, na
temelju obrazloženog pisanog zahtjeva u kojemu je jasno određen predmet kontrole.
(3) Kolektivna organizacija dužna je bez odgode obavijestiti Institut o svakoj promjeni
osoba koje su prema zakonu i statutu ovlaštene za njezino predstavljanje.
(4) Kolektivna organizacija mora javiti Institutu bez odgode, istodobno dostavljajuću svu
odgovarajuću dokumentaciju, sljedeće:
a) svaku izmjenu statuta,
b) kolektivne ugovore s udrugama korisnika,
c) tarife i svaku njihovu izmjenu ili dopunu,
d) ugovore sa stranim kolektivnim organizacijama i njihovim udrugama,
e) odluke skupštine kolektivne organizacije,
f) godišnja izvješća i izvješća revizijskih organizacija, zajedno s mišljenjem ovlaštenog
revizora o pravilnosti poslovanja kolektivne organizacije i njegove usuglašenosti s odredbama
ovoga Zakona, aktima kolektivne organizacije i ugovorima sklopljenim s trećim osobama,
g) sudske i upravne odluke u kojima je kolektivna organizacija jedna od stranaka.
(5) Kolektivna organizacija dužna je pravovremeno obavijestiti Institut i korisnike o
održavanju sjednica skupštine i drugih tijela i omogućiti ovlaštenim predstavnicima Instituta i
korisnika da nazoče tim sjednicama. Predstavnici Instituta i korisnika imaju pravo na
sjednicama tijela kolektivne organizacije davati mišljenja o svim pitanjima koja se odnose na
poslove kolektivnog ostvarivanja autorskog prava, ali nemaju pravo glasa.
Članak 13.
(Mjere Instituta u slučaju nepravilnosti u radu kolektivne organizacije)
(1) Ako Institut ustanovi nepravilnosti u radu kolektivne organizacije, svojim će rješenjem
naložiti kolektivnoj organizaciji da otkloni te nepravilnosti i odrediti joj primjeren rok za
njihovo otklanjanje, koji ne može biti kraći od 30 dana niti dulji od šest mjeseci.
(2) Institut će svojom odlukom oduzeti izdanu dozvolu za rad kolektivne organizacije:
a) ako je kolektivna organizacija dostavila Institutu netočne podatke, na temelju kojih je
izdana dozvola,
b) ako nastupe okolnosti koje bi bile razlogom za odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole,
c) ako kolektivna organizacija ne obavlja svoje djelatnosti sukladno odredbama članka 3.
ovoga Zakona,
d) ako kolektivna organizacija učini težu povredu odredbi ovoga Zakona.
(3) Institut ne može donijeti odluku prema stavku (2) toč. c) i d) ovoga članka ako
prethodno nije naložio kolektivnoj organizaciji da otkloni ustanovljene povrede.
(4) Odluka o oduzimanju dozvole objavljuje se u “Službenom glasniku BiH” i u
“Službenom glasniku Instituta”.
Članak 14.
(Uvjetno oduzimanje dozvole)
(1) Institut može svojom odlukom o oduzimanju dozvole istodobno odrediti da se to
oduzimanje neće provesti pod uvjetom da kolektivna organizacija u određenom roku, koji ne
može biti kraći od šest mjeseci niti dulji od dvije godine (probno razdoblje), otkloni sve
nepravilnosti i sanira učinjene povrede, te da u tome roku ne učini novu povredu koja je
osnova za oduzimanje dozvole.
(2) Institut će opozvati odluku o uvjetnom oduzimanju dozvole ako kolektivna organizacija
u probnom razdoblju ne otkloni ustanovljene nepravilnosti i povrede, ili ako učini novu
povredu koja je osnova za oduzimanje dozvole.
(3) U postupcima iz čl. 13. i 14. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju
odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak. Protiv odluke ili rješenja Instituta ne
može se uložti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.
DIO TREĆI – ODNOS KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE PREMA AUTORIMA
Članak 15.
(Obveza prihvaćanja kolektivnog ostvarivanja prava)
(1) Kolektivna organizacija ne može odbiti zahtjev za sklapanje ugovora za kolektivno
ostvarivanje prava iz područja svoje djelatnosti.
(2) Odredba stavka (1) ovoga članka ne primjenjuje se ako je autor već sklopio ugovor za
kolektivno ostvarivanje svojih prava u Bosni i Hercegovini sa stranom kolektivnom
organizacijom.
Članak 16.
(Članstvo u kolektivnoj organizaciji)
Autori koji su povjerili kolektivnoj organizaciji ostvarivanje svojih prava jesu njezini članovi.
Vrste članstva i prava vezana uz njih određuju se statutom kolektivne organizacije.
Članak 17.
(Zabrana izuzimanja djela)
Član kolektivne organizacije ne može izuzeti iz kolektivnog ostvarivanja prava svoja pojedina
djela niti pojedine oblike uporabe tih djela, osim u slučaju kada je to predviđeno ugovorom
između njega i kolektivne organizacije.
Članak 18.
(Pretpostavka kolektivnog ostvarivanja prava)
(1) Postoji pretpostavka da je kolektivna organizacija, unutar vrste prava i vrste djela za
koje je specijalizirana, ovlaštena djelovati za račun svih autora.
(2) Autor koji ne želi svoja prava kolektivno ostvarivati dužan je o tomu, u pisanom obliku,
obavijestiti odgovarajuću kolektivnu organizaciju.
(3) Kolektivna organizacija dužna je tretirati autore koji je nisu obavijestili da će svoja
prava individualno ostvarivati ravnopravno s autorima koji su s njome sklopili ugovor iz
članka 9. ovoga Zakona.
Članak 19.
(Nadzor članova)
(1) Svaki član kolektivne organizacije može tražiti od nje na uvid godišnje financijsko
izvješće i izvješće nadzornog odbora u roku koji je određen statutom. Ako taj rok nije
određen, on iznosi 15 dana od dana primitka zahtjeva člana.
(2) Najmanje 10% redovitih članova kolektivne organizacije može tražiti da jedan ili više
naovisnih stručnjaka, na trošak kolektivne organizacije, obavi pregled i reviziju njezinog
poslovanja, osim ako je na temelju ove zakonske odredbe takav pregled već bio obavljen u
istoj kalendarskoj godini.
Članak 20.
(Godišnje izvješće i revizija)
(1) Kolektivna organizacija mora za svaku poslovnu godinu, u roku od šest mjeseci nakon
njenog završetka, usvojiti odnosno pribaviti:
a) godišnje izvješće upravnih i nadzornih tijela o iznosu naplaćenih naknada, njihovoj
raspodjeli, poslovanju kolektivne organizacije, provedbi kolektivnih ugovora iz članka 24.
ovoga Zakona i o provedbi ugovora sklopljenim sa stranim kolektivnim organizacijama,
b) izvješće revizorske kuće o obavljenoj kontroli financijsko-računovodstvene
dokumentacije, zajedno s nalazom ovlaštenog revizora o pravilnosti i usuglašenosti
poslovanja kolektivne organizacije s odredbama ovoga Zakona, s aktima kolektivne
organizacije i sa sklopljenim ugovorima,
c) mišljenje upravnih i nadzornih tijela o izvješću i nalazu iz točke b) ovoga stavka,
d) poduzete mjere, ako je ovlašteni revizor našao nepravilnosti u poslovanju kolektivne
organizacije,
e) prijedlog financijskog plana kolektivne organizacije za iduću godinu, koji uključuje plan
troškova njezinog poslovanja.
(2) Odredbe ovoga članka ne utječu na obveze kolektivne organizacije koje ima, prema
drugim propisima, glede financijskog poslovanja, izvješća i revizije.
Članak 21.
(Pravila o raspodjeli prihoda kolektivne organizacije)
(1) Uzimajući u obzir odredbu članka 7. stavak (2) ovoga Zakona, kolektivna organizacija
dužna je autorima koji su s njom sklopili ugovor iz članka 9. ovoga Zakona, kao i onima koji
svoja prava ostvaruju u Bosni i Hercegovini na temelju ugovora sklopljenog između te
kolektivne organizacije i strane kolektivne organizacije, raspodijeliti sav prihod od svoje
djelatnosti sukladno godišnjem planu koji usvoji skupština kolektivne organizacije.
(2) Kolektivna organizacija dijeli sredstva za autorske honorare članova sukladno usvojenim
pravilima o raspodjeli.
(3) Temeljna načela i pravila raspodjele prihoda moraju biti određeni statutom kolektivne
organizacije, moraju osiguravati razmjernost, primjerenost i pravednost raspodjele i moraju
učinkovito onemogućiti bilo kakvu arbitrarnost.
Članak 22.
(Posebni slučajevi raspodjele naknada)
(1) Naknada ostvarena na temelju prava na naknadu za privatnu i drugu vlastitu uporabu,
koja se prema zakonu kojim se uređuje autorsko pravo i srodna prava plaća od prve prodaje ili
uvoza novih tehničkih uređaja za zvučno i vizualno snimanje i novih praznih nosača zvuka,
slike ili teksta, dijeli se između autora, izvođača i proizvođača fonograma odnosno filmskih
producenata u omjeru 40 : 30 : 30.
(2) Naknada ostvarena na temelju prava na naknadu za privatnu i drugu vlastitu uporabu,
koja se prema zakonu kojim se uređuje autorsko pravo i srodna prava plaća od prve prodaje ili
uvoza novih uređaja za fotokopiranje i od izrađenih fotokopija namijenjenih za prodaju, dijeli
se između autora i nakladnika u omjeru 50 : 50.
(3) Naknada ostvarena na temelju zakonske licencije za reproduciranje novinskih i sličnih
članaka u pregledima tiska (clipping) dijeli se između autora i nakladnika u omjeru 30 : 70.
DIO ČETVRTI – ODNOS KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE I KORISNIKA
POGLAVLJE I. TARIFA I KOLEKTIVNI UGOVOR
Članak 23.
(Tarifa)
(1) Visina i način izračuna naknada koje pojedini korisnik mora platiti kolektivnoj
organizaciji za uporabu autorskog djela iz njezinog repertoara određuje se tarifom. Visina
naknade mora biti primjerena vrsti i načinu uporabe autorskog djela.
(2) Tarifa se određuje kolektivnim ugovorom između kolektivne organizacije i
reprezentativne udruge korisnika ili, ako to nije moguće, ugovorom s pojedinačnim
korisnikom odnosno odlukom Vijeća za autorsko pravo. Do drukčije pravomoćne odluke
Vijeća za autorsko pravo, smatra se da su tarife određene spomenutim ugovorima primjerene.
(3) Pri određivanju primjerene tarife osobito se uzima u obzir:
a) ukupni bruto prihod koji se ostvaruje uporabom autorskog djela ili, ako to nije moguće,
ukupni bruto troškovi povezani s tom uporabom,
b) značaj uporabe autorskih djela za djelatnost korisnika,
c) razmjer između zaštićenih i nezaštićenih autorskih djela koja se koriste,
d) razmjer između prava koja se ostvaruju kolektivno i individualno,
e) posebna složenost kolektivnog ostvarivanja prava zbog određenog načina uporabe
autorskih djela,
f) usporedivost predložene tarife s tarifama odgovarajućih kolektivnih organizacija u drugim
susjednim državama i državama koje se prema relevantnim kriterijima, a osobito prema visini
bruto domaćeg proizvoda po stanovniku i kupovnoj moći, mogu usporediti s Bosnom i
Hercegovinom.
(4) Iznimno od odredbe stavka (3) ovoga članka, osnovica za određivanje primjerene tarife
za elektronske medije je neto prihod ostvaren od sponzorstva glazbenih emisija, prihod od
redovitog oglašavanja u marketinškom prostoru radija ili televizije. U osnovicu ne ulaze
prihodi ostvareni sponzoriranjem emisija istraživačkog novinarstva ili informativnih emisija,
vremenske prognoze i sporta, obrazovnih i edukativnih emisija, donacije, sponzorstva
neglazbenih dijelova programa.
Članak 24.
(Kolektivni ugovor)
(1) Kolektivna organizacija sklapa kolektivni ugovor s reprezentativnom udrugom korisnika
autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije na temelju prethodno obavljenih
pregovora. Reprezentativnom udrugom smatra se udruga korisnika koja na teritoriju Bosne i
Hercegovine predstavlja većinu korisnika na području određene djelatnosti, odnosno ona
kojoj je reprezentativnost priznata na temelju drugih propisa.
(2) Ako nema reprezentativne udruge u smislu stavka (1) ovog članka, reprezentativnost će
se utvrđivati na temelju broja korisnika koje udruga predstavlja, aktivnosti udruge, stupnja
organiziranosti udruge i slično.
(3) Kolektivnim ugovorom smatra se i ugovor koji sklopi kolektivna organizacija s
pojedinim korisnikom autorskih djela iz njezinog repertoara ako je on, zbog naravi svoje
djelatnosti, jedini koji obavlja tu djelatnost. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na
reprezentativnu udrugu korisnika na odgovarajući se način primjenjuju i na pojedinog
korisnika iz ovoga stavka.
(4) Kolektivni ugovor osobito određuje:
a) tarifu, osnovicu za obračun i način primjene tarife,
b) uvjete za uporabu autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije,
c) okolnosti uporabe uslijed kojih se visina određene naknade prema tarifi uvećava,
smanjuje ili oprašta,
d) rok i način naplate naknade,
e) način naplate naknade za uporabu autorskih djela i način obračuna naplaćenih naknada u
slučaju postojanja privremene tarife iz članka 26. ovoga Zakona za uporabu tih djela do
trenutka sklapanja kolektivnog ugovora, ako se tim ugovorom prvi puta određuje tarifa za
pojedinu vrstu uporabe autorskih djela.
Članak 25.
(Postupak sklapanja kolektivnog ugovora)
(1) Kolektivna organizacija objavljuje poziv na pregovore za sklapanje kolektivnog ugovora
u “Službenom glasniku BiH”. Rok za početak pregovora ne može biti kraći od 30 dana od
dana objave niti dulji od 180 dana od dana objave poziva.
(2) Kolektivna organizacija objavljuje sklopljeni kolektivni ugovor u “Službenom glasniku
BiH”. Kolektivni ugovor počinje važiti za sve istovrsne korisnike autorskih djela iz repertoara
kolektivne organizacije 15. dana od dana njegove objave u “Službenom glasniku BiH”,
neovisno o tomu jesu li ti korisnici sudjelovali u pregovorima ili ne.
(3) Korisnici autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije dužni su sklopiti ugovore
s kolektivnom organizacijom sukladno važećem kolektivnom ugovoru.
(4) Pri odlučivanju o zahtjevima kolektivne organizacije za naplatu naknada sudovi su
vezani važećim kolektivnim ugovorom.
(5) Odredbe čl. 24. i 25. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na izmjene,
dopune ili prestanak kolektivnih ugovora.
POGLAVLJE II. OBVEZE KORISNIKA
Članak 26.
(Obveza sklapanja ugovora o uporabi djela)
(1) Korisnik autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije može bilo kada tražiti
sklapanje ugovora o neisključivom prijenosu prava za uporabu tih djela, prema važećem
kolektivnom ugovoru odnosno važećoj privremenoj tarifi, ako u tome trenutku takva postoji.
(2) Ako ugovor o neisključivom prijenosu prava za uporabu zaštićenih djela nije sklopljen,
smatra se da je odgovarajuće pravo preneseno ukoliko korisnik plati na račun kolektivne
organizacije ili na poseban račun kod suda ili bilježnika iznos koji bi naplatila kolektivna
organizacija prema važećoj tarifi.
Članak 27.
(Obveza korisnika da izvješćuje kolektivnu organizaciju)
(1) Organizatori kulturno-umjetničkih i zabavnih priredbi i drugi korisnici zaštićenih
autorskih djela obvezni su u slučajevima kada je to potrebno, prema odredbama ovoga
Zakona, prethodno pribaviti prava za priopćavanje javnosti tih djela, a u roku od 15 dana
nakon takvog priopćavanja poslati odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji popis svih
korištenih djela.
(2) Nadležno tijelo unutarnjih poslova će, na zahtjev autora ili kolektivne organizacije,
zabraniti priredbu odnosno uporabu zaštićenog djela ako organizator nije prethodno pribavio
prava iz stavka (1) ovoga članka.
(3) Kolektivna organizacija obvezna je o svome trošku elektroničkim medijima staviti na
raspolaganje računalni program koji će automatski evidentirati emitirana autorska djela koja
se mogu slati kolektivnoj organizaciji elektroničkom poštom.
(4) Korisnici zaštićenih djela koji ta djela koriste bez neisključivog prijenosa prava, na
temelju zakona kojim se uređuje autorsko pravo i srodna prava (nakladnici nastavnih i ispitnih
materijala, nakladnici periodičnog tiska i osobe koje se bave clippingom), obvezni su
najmanje jednom mjesečno poslati odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke o njihovoj
uporabi, osim ako je posebnim ugovorom između kolektivne organizacije i korisnika
dogovoren drukčiji rok izvješćivanja.
Članak 28.
(Obveza osoba koje plaćaju naknadu na temelju drugih prava autora)
(1) Proizvođači uređaja za zvučno i vizualno snimanje, proizvođači uređaja za
fotokopiranje, proizvođači praznih nosača zvuka, slike ili teksta odnosno uvoznici takvih
uređaja i nosača dužni su krajem svakog kvartala priopćiti, u pisanome obliku, odgovarajućoj
kolektivnoj organizaciji podatke o broju i vrsti prodanih odnosno uvezenih uređaja i nosača,
koji su potrebni za izračun dugovane naknade.
(2) Fizičke ili pravne osobe koje uz naplatu obavljaju usluge fotokopiranja dužne su krajem
svakoga mjeseca priopćiti, u pisanome obliku, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke
o broju izrađenih fotokopija za prodaju, koji su potrebni za izračun dugovane naknade, osim
ako je posebnim ugovorom između kolektivne organizacije i takvih osoba dogovoren drukčiji
rok.
(3) Prodavatelji, kupci ili posrednici koji se profesionalno bave prometom izvornika djela
likovne umjetnosti obvezni su priopćiti, u pisanome obliku, odgovarajućoj kolektivnoj
organizaciji podatke koji su potrebni za izračun dugovane naknade od prodaje izvornika
likovnih djela (pravo slijeđenja; uređeno odredbama zakona kojim se uređuje autorsko pravo i
srodna prava) u roku od 30 dana od takve prodaje.
(4) Fizičke ili pravne osobe koje se bave davanjem na poslugu takvih izvornika ili
primjeraka djela, a koje prema odredbama zakona kojim se uređuje autorsko i srodna prava
plaćaju naknadu autoru, dužne su priopćiti, u pisanome obliku, odgovarajućoj kolektivnoj
organizaciji podatke koji su potrebni za izračun dugovane naknade u roku od 15 dana od
primitka njezinog zahtjeva.
POGLAVLJE III. OBVEZE KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE
Članak 29.
(Nediskriminacija korisnika)
Kolektivna organizacija dužna je sa svakim zainteresiranim korisnikom odnosno udrugom
korisnika sklopiti ugovor o neisključivom prijenosu prava, bez diskriminacije.
Članak 30.
(Obveza davanja podataka na uvid)
Kolektivna organizacija dužna je svakom korisniku kao i drugoj osobi koja ima pravni interes
omogućiti uvid u svoj repertoar autorskih djela i, na zahtjev svakoga korisnika, priopćiti sve
potrebne podatke o uvjetima pod kojima ostvaruje autorska prava na pojedinim djelima.
Članak 31.
(Obavještavanje korisnika o izuzimanju autora)
Kolektivna organizacija dužna je svakom korisniku koji koristi djela iz njezinog repertoara na
temelju ovoga Zakona bez odgode proslijediti obavijest iz članka 18. ovoga Zakona.
DIO PETI – RJEŠAVANJE TARIFNIH SPOROVA IZMEĐU KOLEKTIVNIH
ORGANIZACIJA I KORISNIKA
POGLAVLJE I. VIJEĆE ZA AUTORSKO PRAVO
Članak 32.
(Vijeće za autorsko pavo)
(1) Vijeće za autorsko pravo (u daljnjem tekstu: Vijeće) je stručno, neovisno i nepristrano
tijelo koje je na području ostvarivanja autorskog prava ovlašteno:
a) određivati primjerenu tarifu za uporabu autorskih djela,
b) odlučivati o drugim prijepornim pitanjima u vezi sa sklapanjem kolektivnih ugovora,
c) provjeravati je li objavljeni kolektivni ugovor sukladan zakonu kojim se uređuje autorsko
pravo i srodna prava, te ovome Zakonu.
(2) Ako su stranke u vezi s nekim od pitanja iz stavka (1) ovoga članka sklopile arbitražni
sporazum ili ugovorile nadležnost arbitraže, takav ugovor ili ugovorna odredba su ništavi.
(3) Sporovi čije je rješavanje u nadležnosti Vijeća ne mogu se iznositi pred Konkurencijsko
vijeće Bosne i Hercegovine.
Članak 33.
(Sastav Vijeća)
(1) Vijeće čine predsjednik i četiri člana.
(2) Predsjednik i članovi Vijeća, kao i njihovi zamjenici moraju imati visoku stručnu
spremu i najmanje pet godina radnog iskustva u struci. Sve osobe u sastavu Vijeća moraju
imati znanje iz područja autorskog prava.
Članak 34.
(Imenovanje Vijeća)
(1) Predsjednika i članove Vijeća imenuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Vijeće ministara BiH) na prijedlog Instituta. Osim predsjednika i članova,
imenuju se i zamjenik predsjednika i dva zamjenika člana Vijeća.
(2) Institut priprema prijedlog iz stavka (1) ovoga članka na temelju prijedloga kandidata
dobivenog od kolektivne organizacije i od reprezentativne udruge korisnika na temelju javnog
poziva, objavljenog u “Službenom glasniku BiH”. Kolektivna organizacija i reprezentativna
udruga korisnika predlažu svaka po dva člana Vijeća i po jednoga zamjenika. Predsjednika
Vijeća i njegovoga zamjenika predlaže Institut.
(3) Ako kolektivna organizacija i reprezentativna udruga korisnika ne predlože svoje
kandidate za članove Vijeća i njihove zamjenike u roku od tri mjeseca nakon objavljivanja
javnog poziva, odnosno predlože kandidate koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 33. stavak (2)
ovoga Zakona, te članove Vijeća i zamjenike predložit će Institut.
(4) Vijeće ministara BiH može odbiti imenovanje pojedine predložene osobe ako smatra da
ta osoba ne ispunjava uvjete iz članka 33. stavak (2) ovoga Zakona.
(5) Zamjenici predsjednika i članova Vijeća preuzimaju aktivnu ulogu u radu Vijeća u
slučaju spriječenosti predsjednika ili člana, uslijed teške bolesti ili ako su na drugi način dulje
spriječeni da sudjeluju u radu Vijeća.
(6) Mandat predsjednika i članova Vijeća kao i njihovih zamjenika iznosi pet godina. Nakon
isteka mandata Institut ponovno provodi postupak imenovanja prema odredbama ovoga
članka. Predsjednik i članovi Vijeća kao i njihovi zamjenici kojima je mandat istekao mogu
biti ponovno imenovani.
(7) Predsjednik ili član Vijeća mogu biti razriješeni s dužnosti ako:
a) ne obnašaju dužnost na savjestan ili nepristran način,
b) postanu trajno nesposobni za obnašanje dužnosti,
c) iz drugih opravdanih razloga sami zatraže da budu razriješeni.
(8) Prijedlog za razrješenje predsjednika i člana Vijeća daje Institut na vlastitu inicijativu ili
na inicijativu kolektivne organizacije ili udruge korisnika. O prijedlogu za razrješenje
odlučuje Vijeće ministara BiH.
Članak 35.
(Postupak pred Vijećem)
(1) Kolektivna organizacija ili reprezentativna udruga korisnika u svako doba nakon
objavljivanja privremene tarife iz članka 26. ovoga Zakona, odnosno ako nakon šest mjeseci
od početka pregovora ne dođe do sklapanja kolektivnog ugovora, može tražiti da Vijeće
svojom odlukom odredi primjerenu tarifu ili odluči o drugom prijepornom pitanju u vezi s
kolektivnim ugovorom.
(2) Svatko tko ima pravni interes može tražiti da Vijeće ocijeni je li objavljeni kolektivni
ugovor sukladan zakonu kojim se uređuje autorsko pravo i srodna prava, te ovome Zakonu i
je li tarifa određena tim ugovorom primjerena, osim ako je Vijeće o tome pitanju već
odlučivalo.
(3) Postupak pred Vijećem pokreće se pisanim zahtjevom koji mora osobito sadržavati:
a) podatke o podnositelju zahtjeva,
b) obrazloženje svih prijepornih pitanja,
c) navode o dosadašnjem tijeku i rezultatima pregovora za sklapanje kolektivnog ugovora,
uključujući dokaze o datumu njihovog početka,
d) prijedlog tarife koju Vijeće treba odrediti odnosno prijedlog rješenja drugog prijepornog
pitanja o kojem Vijeće treba odlučiti.
(4) Vijeće dostavlja zahtjev iz stavka (3) ovog članka protivnoj stranci odnosno, u slučaju iz
stavka (2) ovoga članka, kolektivnoj organizaciji i reprezentativnoj udruzi korisnika koji su
sklopili pobijani kolektivni ugovor, i poziva ih da se o njemu izjasne u roku koji odredi.
(5) Svaka stranka mora navesti činjenice i pružiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev
odnosno kojima se protivi navodima i dokazima protivne stranke. Vijeće nije vezano
predloženim dokazima i zahtjevima stranaka.
(6) Vijeće može od stranaka bilo kada tražiti da one predlože dodatne dokaze za koje smatra
da bi mogli biti korisni u postupku, a osobito može tražiti da stranke pripreme odgovarajuća
izvješća, predlože mišljenja stručnjaka ili vještaka i slično. Vijeće procjenjuje, uvažavajući
sve okolnosti slučaja, značenje suzdržavanja stranke da postupi sukladno odredbama ovoga
stavka.
(7) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, u postupku pred Vijećem na odgovarajući
se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak, osim odredbi o
pravnim sredstvima i izvršenju.
Članak 36.
(Odluka Vijeća)
(1) Vijeće svojom odlukom određuje primjerenu tarifu ili odlučuje o drugom spornom
pitanju. Vijeće može osporeni kolektivni ugovor potvrditi djelimično ili u cjelini odnosno
izmijeniti ili poništiti.
(2) Ako je ovisno o svim okolnostima slučaja to potrebno, Vijeće može tijekom postupka na
prijedlog stranke donijeti odluku kojom određuje visinu tarife za vrijeme trajanja postupka
pred Vijećem. Vijeće će donijeti takvu privremenu odluku na temelju podataka koji su poznati
u vrijeme donošenja odluke. Takva odluka vrijedi do donošenja odluke prema stavku (1)
ovoga članka. Protiv privremene odluke, prema odredbama ovoga stavka, nije dopuštena
sudska zaštita predviđena člankom 38. ovoga Zakona.
(3) Vijeće je dužno donijeti odluku iz stavka (1) ovoga članka u roku od šest mjeseci od
primitka zahtjeva iz članka 35. stavak (3) ovoga Zakona.
(4) Pravomoćna odluka Vijeća sastavnim je dijelom kolektivnog ugovora, odnosno
zamjenjuje kolektivni ugovor ako se njome pobijani kolektivni ugovor mijenja ili poništava,
ili ako kolektivni ugovor nije bio sklopljen.
(5) Pravomoćna odluka Vijeća objavljuje se u “Službenom glasniku BiH” i u “Službenom
glasniku Instituta”.
Članak 37.
(Troškovi postupka pred Vijećem)
(1) Troškovi postupka pred Vijećem su troškovi stranaka i troškovi Vijeća.
(2) Svaka stranka sama snosi svoje troškove postupka pred Vijećem.
(3) Stranke u podjednakim dijelovima snose sljedeće troškove Vijeća:
a) nagradu za rad članova Vijeća,
b) putne i druge razumne troškove člana Vijeća,
c) troškove nastale izvođenjem dokaza,
d) administrativne troškove.
(4) Stranka koja je pokrenula postupak pred Vijećem mora u roku koji odredi Vijeće, a koji
ne smije biti kraći od 15 dana, predujmiti sredstva za pokrivanje troškova rada Vijeća, inače
će Vijeće odbaciti zahtjev za pokretanje postupka.
(5) Visina nagrade za rad članova Vijeća iznosi 25% od osnovne mjesečne plaće
kantonalnog odnosno općinskog suca, za svaki započeti mjesec trajanja postupka, a visina
nagrade za rad predsjednika Vijeća jednaka je nagradi člana, uvećana za 15%.
(6) Vijeće posebnim rješenjem donosi odluku o troškovima Vijeća i o tomu mora li koja od
stranaka, uzimajući u obzir plaćeni predujam, povratiti drugoj stranci odgovarajući dio
plaćenih troškova.
Članak 38.
(Sudska zaštita protiv odluke Vijeća)
(1) Protiv odluke Vijeća dopušteno je pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i
Hercegovine u roku od 30 dana od primitka odluke. O tužbi odlučuje Sud Bosne i
Hercegovine u vijeću od tri suca.
(2) Sud Bosne i Hercegovine ispituje odluku Vijeća u granicama podnesenog tužbenog
zahtjeva i u granicama razloga koji su navedeni u tužbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne
povrede postupka glede pitanja je li stranci bila dana mogućnost da se izjasni o činjenicama i
okolnostima važnim za pobijanu odluku.
(3) U postupku sudske zaštite tužitelj ne može navoditi nove činjenice i predlagati izvođenje
novih dokaza.
(4) Sud Bosne i Hercegovine donosi rješenje bez glavne rasprave.
(5) Protiv presude odnosno rješenja suda nisu dopušteni žalba niti revizija.
(6) Za postupak sudske zaštite, prema odredbama ovoga članka, na odgovarajući se način
primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje upravni spor, osim ako je ovim Zakonom
drukčije određeno. Vijeće je izuzeto od obveze plaćanja sudskih pristojbi u upravnom sporu.
Članak 39.
(Sporedni poslovi i administrativna pomoć)
(1) Sjedište Vijeća je u sjedištu Instituta. Institut daje Vijeću svu potrebnu administrativnotehničku pomoć koja je potrebna za osiguranje učinkovitog i nesmetanog rada Vijeća i snosi
troškove takve pomoći.
(2) Institut prima na svoj račun sva sredstva koja plaćaju stranke u svrhu pokrivanja
troškova za rad Vijeća na temelju članka 37. stavak (3) ovoga Zakona i obavlja sve
računovodstvene poslove u vezi s isplatom nagrada i naknadom troškova članovima Vijeća.
POGLAVLJE II. MEDIJACIJA
Članak 40.
(Medijator)
(1) Kolektivna organizacija i reprezentativna udruga korisnika mogu predložiti angažiranje
medijatora na temelju dogovora o medijaciji u svrhu sklapanja kolektivnog ugovora o
kabelskoj retransmisiji radiodifuzno emitiranih djela.
(2) Medijator je neovisan, nepristran i nije vezan bilo čijim uputama. U postupku medijacije
zajamčena je tajnost.
(3) Dužnost medijatora je učiniti sve potrebno da stranke pregovaraju u dobroj vjeri i da ne
ometaju i ne odugovlače pregovore bez opravdanih razloga. Medijator može predložiti
strankama način rješavanja spora. Smatra se da su stranke prihvatile prijedlog medijatora ako
u roku od tri mjeseca od njegovog uručenja nijedna od njih ne podnese svoj pisani prigovor.
(4) Stranke zajedno biraju medijatora s popisa medijatora koji određuje Institut.
(5) Medijator ima pravo na nagradu za obavljenu medijaciju. Nagradu medijatoru plaćaju
stranke. Bliže propise za provedbu ovoga članka, uključujući visinu nagrade, donosi Institut.
(6) Institut osigurava medijatoru svu potrebnu administrativnu pomoć u vezi s nesmetanim
vođenjem postupka medijacije. Na medijaciju se na odgovarajući način primjenjuje i odredba
članka 39. ovoga Zakona.
DIO ŠESTI – PREKRŠAJNE ODREDBE
Član 41.
(Prekršaj)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 100.000 KM kaznit će se za prekršaj
pravna osoba, a novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za
prekršaj poduzetnik ako:
a) odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji ne pošalje u roku popis iskorištenih autorskih
djela (članak 27. st. (1), (3) i (4) ovoga Zakona),
b) odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji ne pošalje u roku podatke o vrsti i broju prodanih
ili uvezenih uređaja za zvučno i vizualno snimanje, uređaja za fotokopiranje, praznih nosača
zvuka i slike i podataka o prodanim fotokopijama, a koji su potrebni za izračun dugovanog
iznosa naknade za privatnu i drugu vlastitu uporabu djela, prema odredbama zakona kojim se
uređuje autorsko pravo i srodna prava (članak 28. st. (1) i (2) ovoga Zakona),
c) odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji ne pošalje u roku podatke potrebne za izračun
dugovane naknade od prodaje izvornika likovnih djela (članak 28. stavak (3) ovoga Zakona),
d) odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji ne pošalje u roku podatke potrebne za izračun
dugovane naknade od davanja izvornika ili primjeraka djela na poslugu (članak 28. stavak (4)
ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj iz
stavka (1) ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi i kod poduzetnika.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj iz
stavka (1) ovoga članka fizička osoba.
(4) St. (1), (2) i (3) ovoga članka primjenjuju se i u slučaju da je popis djela odnosno da su
podaci netočni.
(5) Prekršajni postupak na temelju odredbi ovoga članka je žuran.
Članak 42.
(Prekršaji u povratu)
Pravnoj osobi ili poduzetniku koji u povratu učini prekršaj iz članka 41. stavak (1) ovoga
Zakona može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti
kojima se povređuje autorsko ili srodna prava u trajanju do jedne godine ako je učinjeni
prekršaj osobito težak zbog načina izvršenja, posljedica djela ili drugih okolnosti učinjenog
prekršaja.
Članak 43.
(Inspekcijski nadzor)
Inspekcijski nadzor u vezi s prekršajima, za koje su propisane sankcije u članku 41. ovoga
Zakona, provodi inspekcija nadležna za kontrolu tržišta u Federaciji Bosne i Hercegovine,
Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine.
DIO SEDMI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 44.
(Usuglašavanje statusnog oblika i poslovanja postojećih organizacija)
(1) Organizacije autora i drugih nositelja autorskih prava, te druge pravne osobe
specijalizirane za ostvarivanje autorskih prava koje su, prema odredbi članka 87. Zakona o
autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, br. 7/02 i
76/06), obavljale poslove kolektivnog ostvarivanja autorskog prava prije stupanja na snagu
ovoga Zakona nastavljaju raditi i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Svi subjekti iz stavka (1) ovoga članka dužni su uskladiti svoj statusni oblik i svoje
poslovanje s odredbama ovoga Zakona i podnijeti zahtjev za izdavanje nove dozvole za
obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskih prava prema članku 10. ovoga Zakona,
u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Odredbe st. (1) i (2) ovoga članka primjenjuju se i na subjekte čija dozvola istječe za
vrijeme trajanja roka iz stavka (2) ovoga članka.
(4) Odredbe stavka (1) ovoga članka primjenjuju se na subjekte iz stavka (2) ovoga članka
sve dok Institut ne izda dozvolu za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskih
prava prema članku 11. ovoga Zakona.
(5) Tarife organizacija autora i drugih nositelja autorskih prava, te drugih pravnih osoba
specijaliziranih za ostvarivanje autorskih prava prema stavku (1) ovoga članka koje su se
primjenjivale do stupanja na snagu ovoga Zakona smatraju se valjanim kolektivnim
ugovorima o tarifama, prema odredbama članka 24. ovoga Zakona.
(6) Postupci za izdavanje dozvole za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog
prava koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nisu okončani nastavljaju se prema
odredbama ovoga Zakona.
(7) Postupci za odobrenje tarifa koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nisu okončani
prekidaju se.
Članak 45.
(Privremena dozvola do osnivanja odgovarajuće kolektivne organizacije)
(1) Ako u razdoblju od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona ne budu
osnovane odgovarajuće kolektivne organizacije za ostvarivanje prava na naknadu od
reproduciranja djela za privatnu i drugu vlastitu uporabu, kao i za ostvarivanje naknade od
ponovne prodaje izvornika djela likovne umjetnosti prema odredbama zakona kojim se
uređuje autorsko pravo i srodna prava, Institut ima pravo izdati privremenu dozvolu za
obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja tih prava pravnoj osobi koja ne ispunjava uvjete
iz čl. 8., 9. i 10. stavak (2) toč. a), c) i e) ovoga Zakona, ako to ocijeni prikladnim prema svim
okolnostima konkretnog slučaja.
(2) Privremena dozvola može se izdati za određeni vremenski rok koji nije kraći od godinu
dana ili bez roka, do opoziva. Institut će u privremenoj dozvoli odrediti pravnoj osobi uvjete
za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja određenih autorskih prava.
(3) Privremena dozvola pravnoj osobi iz stavka (1) ovog članka u svakom slučaju prestaje
važiti izdavanjem dozvole odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji prema članku 11. ovoga
Zakona.
Članak 46.
(Imenovanje Vijeća)
(1) Institut treba započeti postupak imenovanja Vijeća u roku od mjesec dana od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Vijeće ministara BiH imenovat će predsjednika i članove Vijeća najkasnije u roku od
šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 47.
(Provedbeni propisi)
Institut je dužan donijeti propise predviđene u članku 10. stavak (3), članku 11. stavak (3) i
članku 40. stavak (5) ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
Članak 48.
(Prestanak važenja drugih propisa)
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe čl. 86., 87., 88., 89., 90., 91., 105.,
106., 107., 108., 120., 121., 122., 123., 124., 130., 131., 132., 134. i 135. Zakona o autorskom
pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, br. 7/02 i 76/06).
Članak 49.
(Stupanje na snagu Zakona)
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenom glasniku BiH”.
PSBiH, broj 544/10
13. srpnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić, v. r.
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejaman Tihić, v. r.