Službeni glasnik BiH, broj 63/23
Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 10. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 22. augusta 2023. godine, i na 9. sjednici Doma naroda, održanoj 6. septembra 2023. godine, usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISOKOM SUDSKOM I TUŽILAČKOM VIJEĆU BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
U Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08) u članu 1. iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi:
“(4) Riječi koje su radi preglednosti u propisu navedene u jednom rodu, bez diskriminacije se odnose i na muški i na ženski rod.”
Član 2.
U članu 4. stav (5) iza riječi: “zamjenike glavnih tužilaca” dodaju se interpunkcijski znak zarez i riječi: “kao i članove Vijeća”.
Član 3.
U članu 5. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:
“(3) Godinu dana nakon isteka mandata član Vijeća ne može se prijaviti niti biti biran na upražnjenu poziciju u pravosuđu koja predstavlja napredovanje, uključujući Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavni sud Republike Srpske, te se ne može prijavljivati za upražnjenu poziciju glavnog disciplinskog tužioca i zamjenika u Uredu disciplinskog tužioca i direktora i zamjenika u Sekretarijatu Vijeća.”
Član 4.
U članu 6. stav (1) tač. (d) i (e) mijenjaju se i glase:
“(d) u slučaju sukoba interesa iz člana 10a. stav (1) tačka (a) ovog zakona;
(e) donošenjem odluke o razrješenju iz člana 6a. ovog zakona.”
Tačka (f) briše se, a tačka (g) postaje tačka (f).
U stavu (2) riječi: “stava 1. tač. (d), (e) i (f) ovog člana na dan kada ga Vijeće smijeni s funkcije” zamjenjuju se riječima: “iz stava (1) tačka (d) ovog člana, mandat prestaje podnošenjem prijave na upražnjenu poziciju”.
Stav (3) mijenja se i glasi:
“(3) Ako mandat člana Vijeća, predsjednika ili potpredsjednika Vijeća prestaje na način propisan u ovom članu, u odluci o prestanku mandata mora se navesti tačan dan prestanka mandata.”
Član 5.
Iza člana 6. dodaje se novi član 6a. koji glasi:
“Član 6a.
(Razrješenje članova Vijeća)
(1) Član Vijeća razrješava se funkcije:
(a) ako kršenjem ovog zakona ili drugom radnjom ozbiljno naruši ugled Vijeća;
(b) u slučaju nespojivih funkcija;
(c) u slučaju odsustva s funkcije člana Vijeća u trajanju dužem od tri mjeseca neprekidno, odnosno u trajanju dužem od šest mjeseci neprekidno ako je odsustvo uzrokovano bolešću.
(2) Postupak razrješenja člana Vijeća pokreće se na prijedlog koji može podnijeti svaki sudija, tužilac ili član Vijeća koji raspolaže informacijama o postojanju razloga iz stava (1) ovog člana.
(3) Prijedlog za pokretanje postupka razrješenja podnosi se Vijeću.
(4) Kada primi prijedlog i zaključi da je potrebno pokrenuti postupak utvrđivanja činjenica u vezi s okolnostima iz stava (1) ovog člana, Vijeće će formirati posebnu komisiju, koju čini pet članova, sa zadatkom da utvrdi relevantne činjenice i predloži Vijeću donošenje odluke.
(5) U komisiji iz stava (4) ovog člana mora biti najmanje jedan član Vijeća iz reda sudija i najmanje jedan član Vijeća iz reda tužilaca, a tri člana su nosioci pravosudne funkcije, s tim da u komisiji ne može učestvovati sudija ili tužilac iz onog suda ili tužilaštva iz kojeg dolazi član Vijeća protiv kojeg se vodi postupak razrješenja.
(6) Formiranje komisije i provođenje postupka razrješenja detaljnije se propisuje poslovnikom.
(7) Odluku o razrješenju Vijeće donosi dvotrećinskom većinom glasova članova Vijeća koji su prisutni.
(8) Odluka iz stava (7) ovog člana donosi se u obliku rješenja koje obavezno sadrži detaljno obrazloženje razloga za razrješenje i ono se objavljuje u skladu s članom 45. ovog zakona, kao i na internetskoj stranici Vijeća.
(9) Odluka iz stava (8) ovog člana je konačan upravni akt prema članu 4. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 19/02, 88/07, 83/08 i 74/10), te se protiv nje može tužbom pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.
(10) Tužba iz stava (9) ovog člana podnosi se u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja o razrješenju na internetskoj stranici Vijeća.
(11) Odgovor na tužbu tuženi je dužan dostaviti u roku od osam dana od dana prijema tužbe, a Sud rješava u roku od osam dana od dana prijema odgovora na tužbu.”
Član 6.
Iza člana 10. dodaje se novi član 10a. koji glasi:
“Član 10a.
(Sukob interesa)
(1) Sukob interesa člana Vijeća postoji:
a) kada se član Vijeća ili njegov krvni srodnik u pravoj liniji, dijete bračnog partnera, bračni odnosno vanbračni partner, usvojilac i usvojena djeca, prijavi na upražnjenu poziciju u pravosuđu, uključujući i Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavni sud Republike Srpske, ili upražnjenu poziciju glavnog disciplinskog tužioca i zamjenika disciplinskog tužioca u Uredu disciplinskog tužioca ili direktora i zamjenika u Sekretarijatu Vijeća;
b) u drugoj situaciji u kojoj je član Vijeća u krvnom srodstvu po pobočnoj liniji, srodnik po tazbini ili ima prijateljske, poslovne ili bilo kakve druge veze ili privatni interes koji utiče ili može uticati na zakonitost, transparentnost, objektivnost i nepristrasnost u vršenju funkcije, odnosno u kojoj privatni interes šteti ili može štetiti javnom interesu ili povjerenju građana.
(2) Ako se na upražnjenu poziciju iz stava (1) tačka a) ovog člana prijavi član Vijeća, prestaje mu mandat u Vijeću, a ako se na upražnjenu poziciju prijavi njegov srodnik ili lice iz stava (1) tačka a) ovog člana, član Vijeća dužan je оdmаh pо sаznаnju to prijaviti Vijeću i zatražiti svoje izuzeće u kоmisiјi zа оbаvlјаnjе rаzgоvоrа i pоstupku prеdlаgаnjа i imеnоvаnjа kаndidаtа.
(3) Slučajevi u kojima se podrazumijeva postojanje sukoba interesa iz stava (1) tačka b) ovog člana detaljnije se reguliraju pravilnikom Vijeća.”
Član 7.
U članu 14. stav (2) riječi: “i koji glasaju” i riječi: “u skladu s odredbama člana 11. (4)” brišu se.
Stav (3) mijenja se i glasi:
“(3) U postupku glasanja članovi Vijeća ne mogu biti suzdržani.”
Stav (4) briše se.
Član 8.
U članu 17. tačka (22) iza riječi “utvrđuje” dodaju se riječi: “proceduru i”.
Iza tačke (29) dodaje se nova tačka (30) koja glasi:
“(30) uspostavlja Odjel za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. ovog zakona;”.
Dosadašnja tačka (30) postaje tačka (31).
Član 9.
U članu 44. stav (1) mijenja se i glasi:
“(1) Odluku o imenovanju kandidata na funkciju sudije ili tužioca Vijeće donosi u obliku rješenja koje obavezno sadrži obrazloženje o primjeni kriterija iz člana 43. ovog zakona i ono se objavljuje u skladu s članom 45. ovog zakona kao i na internetskoj stranici Vijeća.”
Iza stava (3) dodaju se novi st. (4), (5) i (6) koji glase:
“(4) Odluka o imenovanju je konačan upravni akt institucije Bosne i Hercegovine prema članu 4. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 19/02, 88/07, 83/08 i 74/10), te se protiv nje može tužbom pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.
(5) Tužba iz stava (4) ovog člana podnosi se u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja o imenovanju na internetskoj stranici Vijeća. U sporu iz ovog stava Sud Bosne i Hercegovine preispituje zakonitost provedenog postupka imenovanja i odlučuje po hitnom postupku, a najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja odgovora na tužbu. Odgovor na tužbu tuženi je dužan dostaviti u roku od osam dana od dana prijema tužbe.
(6) U slučaju pokretanja upravnog spora iz stava (4) ovog člana, za tu poziciju odgađa se stupanje na dužnost novoimenovanog sudije ili tužioca dok se ne okonča sudski postupak.”
Član 10.
Član 54. mijenja se i glasi:
“Član 54.
(Odgovornost za disciplinski prekršaj)
(1) Sudija, tužilac, dodatni sudija ili sudija porotnik, uključujući i predsjednike sudova, glavne tužioce i njihove zamjenike, kao i član Vijeća, disciplinski su odgovorni za zakonom propisane disciplinske prekršaje koje su učinili s umišljajem ili iz nehata.
(2) Imenovanje u drugi sud ili tužilaštvo ne isključuje disciplinsku odgovornost sudije ili tužioca za disciplinski prekršaj učinjen na poziciji nosioca pravosudne funkcije koju je prethodno vršio. Prestanak mandata na rukovodećoj poziciji ne isključuje odgovornost za disciplinski prekršaj učinjen za vrijeme trajanja tog mandata.
(3) Krivična, odnosno prekršajna odgovornost ne isključuje disciplinsku odgovornost sudije ili tužioca za isto djelo koje je bilo predmet krivičnog, odnosno prekršajnog postupka, ako je takvo djelo istovremeno i disciplinski prekršaj.
(4) Postupak razrješenja u skladu s članom 6a. ovog zakona ne isključuje disciplinsku odgovornost člana Vijeća ako je djelo koje je predmet postupka razrješenja istovremeno i disciplinski prekršaj.”
Član 11.
Član 56. mijenja se i glasi:
“Član 56.
(Disciplinski prekršaji sudija)
(1) Disciplinski prekršaji sudija su:
a) odavanje povjerljive informacije koja proizlazi iz vršenja funkcije sudije;
b) korištenje funkcije sudije kako bi se pribavila korist za sebe ili drugo lice;
c) propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetu kada postoji sukob interesa;
d) neopravdano kašnjenje u izradi odluke ili procesnim radnjama;
e) nepostupanje po odluci donesenoj u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku;
f) omogućavanje vršenja funkcije sudije licu koje za to nije zakonom ovlašteno;
g) miješanje u postupanje sudije ili tužioca suprotno propisima, s namjerom opstruiranja ili onemogućavanja njegovih aktivnosti ili uticaja na njegov rad;
h) davanje bilo kakvih komentara o sudskoj ili tužilačkoj odluci, postupku ili predmetu dok je predmet u toku pred sudom, za koje se opravdano može očekivati da mogu ometati ili štetiti pravičnom postupku ili suđenju;
i) nepostupanje, iz neopravdanih razloga, po pravilniku, odluci, naredbi ili drugom aktu Vijeća;
j) davanje ili prikazivanje Vijeću lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije;
k) propuštanje da Vijeću dostavi bilo koju informaciju koju je dužan dostaviti u skladu s ovim zakonom;
l) kršenje odredbi ovog zakona o dostavljanju izvještaja o imovini i interesima;
m) kršenje odredbi ovog zakona o praćenju ispunjavanja obaveza podnosioca izvještaja propisanih ovim zakonom;
n) neispunjavanje obaveze učestvovanja u oblicima obaveznog stručnog usavršavanja;
o) upuštanje u aktivnosti koje su nespojive s funkcijama sudije;
p) kršenje ograničenja u pogledu ostvarivanja prihoda po osnovu naknada za dodatne aktivnosti;
r) postupanje s pristrasnošću i predrasudama tokom vršenja službenih dužnosti zbog rase, boje, spola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili društvenog i ekonomskog statusa stranke;
s) kršenje principa Etičkog kodeksa sudija koji su doveli do narušavanja ugleda i integriteta pravosuđa, a koji ovim članom nisu propisani kao zaseban prekršaj;
t) prihvatanje poklona ili nagrada čija je namjena neprimjereno uticanje na odluke ili postupke sudije, uključujući i slučajeve kada poklon ili nagrada samo odaju utisak neprimjerenog uticaja.
(2) Osim prekršaja iz stava (1) ovog člana, predsjednik suda odgovara i za sljedeće disciplinske prekršaje:
a) kršenje propisa kojima se reguliraju poslovi rukovođenja sudom i sudskom upravom;
b) kršenje propisa ili odluke o dodjeljivanju predmeta u rad, neposredno ili propuštanjem nadzora;
c) nepodnošenje disciplinske prijave protiv sudije istog suda iako raspolaže informacijom o povredi službene dužnosti;
d) propuštanje da Vijeću dostavi informaciju i podatak koji je dužan dostaviti kao predsjednik suda u skladu s ovim zakonom.”
Član 12.
Član 57. mijenja se i glasi:
“Član 57.
(Disciplinski prekršaji tužilaca)
(1) Disciplinski prekršaji tužilaca su:
a) odavanje povjerljive informacije koja proizlazi iz vršenja funkcije tužioca;
b) korištenje funkcije tužioca kako bi se pribavila korist za sebe ili druga lica;
c) propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa;
d) neopravdano kašnjenje u provođenju radnji u vezi s vršenjem funkcije tužioca;
e) nepostupanje po odluci donesenoj u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku;
f) omogućavanje vršenja funkcije tužioca licima koja na to nisu zakonom ovlaštena;
g) miješanje u postupanje sudije ili tužioca suprotno propisima, s namjerom opstruiranja ili onemogućavanja njegovih aktivnosti ili uticaja na njegov rad;
h) davanje bilo kakvih komentara o sudskoj ili tužilačkoj odluci, postupku ili predmetu dok je predmet u toku pred sudom, za koje se opravdano može očekivati da mogu ometati ili štetiti pravičnom postupku ili suđenju;
i) nepostupanje, iz neopravdanih razloga, po pravilniku, odluci, naredbi ili drugom aktu Vijeća;
j) davanje ili prikazivanje Vijeću lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije;
k) propuštanje da Vijeću dostavi bilo koju informaciju koju je dužan dostaviti u skladu s ovim zakonom;
l) kršenje odredbi ovog zakona o dostavljanju izvještaja o imovini i interesima;
m) kršenje odredbi ovog zakona o praćenju ispunjavanja obaveza podnosioca izvještaja propisanih ovim zakonom;
n) neispunjavanje obaveze učestvovanja u oblicima obaveznog stručnog usavršavanja;
o) neizvršavanje zakonom propisanog uputstva nadređenog tužioca, osim ako bi izvršavanje takvog uputstva značilo kršenje zakona;
p) upuštanje u aktivnost koja je nespojiva s funkcijama tužioca;
r) kršenje ograničenja u pogledu ostvarivanja prihoda po osnovu naknade za dodatnu aktivnost;
s) postupanje s pristrasnošću i predrasudama tokom vršenja službenih dužnosti zbog rase, boje, spola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili društvenog i ekonomskog statusa stranke;
t) kršenje principa Etičkog kodeksa tužilaca koji su doveli do narušavanja ugleda i integriteta pravosuđa, a koji ovim članom nisu propisani kao zaseban prekršaj;
u) prihvatanje poklona ili nagrada čija je namjena neprimjereno uticanje na odluke ili postupke tužioca, uključujući i slučajeve kada poklon ili nagrada samo odaju utisak neprimjerenog uticaja.
(2) Osim prekršaja iz stava (1) ovog člana, glavni tužilac odgovara i za sljedeće disciplinske prekršaje:
a) kršenje propisa kojima se reguliraju poslovi rukovođenja tužilaštvom i tužilačkom upravom;
b) kršenje propisa i odluke o dodjeljivanju predmeta u rad, neposredno ili propuštanjem nadzora;
c) nepodnošenje disciplinske prijave protiv tužioca istog tužilaštva, iako raspolaže informacijom o povredi službene dužnosti;
d) propuštanje da Vijeću dostavi informaciju i podatak koji je dužan dostaviti kao glavni tužilac u skladu s ovim zakonom.”
Član 13.
Iza člana 57. dodaje se novi član 57a. koji glasi:
“Član 57a.
(Disciplinski prekršaji člana Vijeća)
Disciplinski prekršaji člana Vijeća su:
a) povreda principa nepristrasnosti ili nezavisnosti u vršenju funkcije člana Vijeća;
b) postupanje s pristrasnošću i predrasudama tokom vršenja službenih dužnosti zbog rase, boje, spola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili društvenog i ekonomskog statusa;
c) odavanje povjerljive informacije koja proizlazi iz vršenja funkcije člana Vijeća;
d) korištenje funkcije člana Vijeća kako bi se pribavila korist za sebe ili drugo lice;
e) propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja u Vijeću kada postoji sukob interesa;
f) nezakonito miješanje u postupanje sudije, tužioca ili člana Vijeća s namjerom opstruiranja ili onemogućavanja njegovih aktivnosti ili uticaja na njegov rad;
g) davanje bilo kakvih komentara o sudskoj ili tužilačkoj odluci, postupku ili predmetu, dok je predmet u toku pred sudom za koje se opravdano može očekivati da mogu ometati ili štetiti pravičnom postupku ili suđenju;
h) neučestvovanje, bez opravdanja, u radu Vijeća, njegovih komisija i drugih radnih organa, te neobavljanje zadatka koje mu dodijeli Vijeće;
i) nepostupanje, iz neopravdanih razloga, po pravilniku, odluci, naredbi ili drugom aktu Vijeća;
j) davanje ili prikazivanje Vijeću lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije;
k) propuštanje da Vijeću dostavi bilo koju informaciju koju je dužan dostaviti u skladu s ovim zakonom;
l) kršenje odredbi ovog zakona o dostavljanju izvještaja o imovini i interesima;
m) kršenje odredbi ovog zakona o praćenju ispunjavanja obaveza podnosioca izvještaja o imovini i interesima propisanih ovim zakonom;
n) ponašanje koje je dovelo do narušavanja ugleda i integriteta Vijeća ili pravosuđa u cjelini, a koje ovim članom nije propisano kao zaseban prekršaj.”
Član 14.
U članu 58. stav (1) tačka (c) iza riječi “plate”, dodaju se riječi: “ili naknade”, a u tački (e) iza riječi: “mjesto tužioca” dodaju se riječi: “odnosno premještanje s mjesta predsjednika ili potpredsjednika Vijeća na mjesto člana Vijeća”.
Član 15.
Iza člana 61. dodaju se novi čl. 61a. i 61b. koji glase:
“Član 61a.
(Posebna pravila za disciplinski postupak protiv člana Vijeća)
(1) Disciplinski postupak protiv člana Vijeća vode:
a) Prvostepena disciplinska komisija;
b) Drugostepena disciplinska komisija.
(2) Komisije iz stava (1) ovog člana nezavisne su i nadležne za provođenje disciplinskih postupaka protiv članova Vijeća. Član komisije koji je učestvovao u rješavanju u Prvostepenoj komisiji ne može postupati u istoj stvari u Drugostepenoj disciplinskoj komisiji.
(3) U disciplinskom postupku koji se vodi protiv člana Vijeća koji je sudija, članovi komisije će i u prvom i u drugom stepenu biti sudije, a u disciplinskom postupku koji se vodi protiv člana Vijeća koji je tužilac, članovi komisije će i u prvom i u drugom stepenu biti tužioci. U disciplinskom postupku koji se vodi protiv člana Vijeća koji nije sudija ili tužilac, disciplinska komisija će i u prvom i u drugom stepenu biti sastavljena od jednog sudije, jednog tužioca i jednog člana Vijeća koji nije iz reda sudija i tužilaca.
(4) Prvostepena disciplinska komisija sastavljena je od tri člana i u prvom stepenu utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče mjere.
(5) Drugostepena disciplinska komisija sastavljena je od tri člana i odlučuje o žalbama na odluke Prvostepene disciplinske komisije. Drugostepena disciplinska komisija može potvrditi, ukinuti ili preinačiti odluku ili disciplinske mjere koje je izrekla Prvostepena disciplinska komisija.
(6) Iznimno od člana 69. st. (2) i (3) ovog zakona, sporazum o zajedničkoj saglasnosti o utvrđivanju disciplinske odgovornosti, koji su postigli Ured disciplinskog tužioca i član Vijeća protiv koga je podnesena tužba, dostavlja se radi kontrole Drugostepenoj disciplinskoj komisiji. U ostalom dijelu član 69. ovog zakona jednako se primjenjuje i na članove Vijeća.
(7) Odluka Drugostepene disciplinske komisije je konačan upravni akt, te se protiv nje može tužbom pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od osam dana od dana objavljivanja odluke na internetskoj stranici Vijeća. Odgovor na tužbu tuženi je dužan dostaviti u roku od osam dana od dana prijema tužbe, a Sud rješava u roku od osam dana od dana prijema odgovora na tužbu.
Član 61b.
(Lista članova disciplinske komisije)
(1) Sud Bosne i Hercegovine, Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, Vrhovni sud Republike Srpske i Apelacioni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine na općoj sjednici predlažu po dvoje sudija za člana disciplinske komisije protiv člana Vijeća.
(2) Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, Federalno tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine, Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske i Tužilaštvo Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine na kolegiju predlažu po dvoje tužilaca za člana disciplinske komisije protiv člana Vijeća.
(3) Za člana disciplinske komisije može se predložiti sudija, odnosno tužilac koji nije disciplinski odgovarao i koji je ocijenjen ocjenom “izuzetno uspješno vrši funkciju” ili “uspješno vrši funkciju”.
(4) Na osnovu prijedloga dostavljenih od sudova i tužilaštava iz st. (1) i (2) ovog člana, Vijeće formira listu sudija i tužilaca, koji se imenuju za članove disciplinskih komisija. Formirana lista važi dvije godine pod uslovom da se završe započeti disciplinski postupci. Članovi disciplinske komisije nemaju pravo na ponovno imenovanje.
(5) Član disciplinske komisije ne može biti iz suda ili tužilaštva iz koga je imenovan član Vijeća protiv koga se vodi disciplinski postupak.
(6) Sudija odnosno tužilac s liste iz stava (4) ovog člana može biti imenovan za člana u najviše jednoj disciplinskoj komisiji, radi čega se lista po potrebi ažurira, a posebno u slučaju ostavke, prelaska predloženog člana u drugu instituciju, imenovanjem za člana Vijeća ili iz drugih razloga u skladu s uputstvom Vijeća o postupku predlaganja člana disciplinske komisije.”
Član 16.
Član 72. mijenja se i glasi:
“Član 72.
(Zastarijevanje pokretanja disciplinskog postupka)
(1) Disciplinski postupak protiv sudije, tužioca ili člana Vijeća ne može se pokrenuti:
a) po isteku dvije godine od dana prijema pritužbe, odnosno od dana kada je Ured disciplinskog tužioca saznao za počinjeni prekršaj;
b) po isteku pet godina od dana kada je navodni prekršaj učinjen ili u slučaju krivičnog postupka, po isteku jedne godine od pravosnažnosti odluke u tom postupku, koji od ova dva roka nastupi kasnije.
(2) Zastarijevanje pokretanja disciplinskog postupka za disciplinske prekršaje trajnog karaktera počinje teći u trenutku prestanka protivpravnog stanja.”
Član 17.
Član 82. mijenja se i glasi:
“Član 82.
(Zabrana vršenja nespojive funkcije)
(1) Sudija ili tužilac ne smije vršiti bilo kakvu funkciju ili aktivnost, plaćenu ili neplaćenu, koja je nespojiva s njegovom funkcijom, osim dodatnih aktivnosti iz člana 83. stav (2) ovog zakona.
(2) Sudija ili tužilac ne smije biti član niti vršiti bilo kakvu funkciju u organima političkih stranaka, odnosno udruženjima ili fondacijama povezanim s političkim strankama i suzdržavat će se od učestvovanja u aktivnostima političkih stranaka koje imaju javni karakter.
(3) Sudija ili tužilac ne smije biti član bilo kakve organizacije koja vrši diskriminaciju pо bilо kоm оsnоvu u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije (“Službeni glasnik BiH”, br. 59/09 i 66/16) niti smije ugovoriti korištenje objekata koji pripadaju takvim organizacijama i mora istupiti iz takvih organizacija odmah nakon što sazna za takvo postupanje.
(4) Sudija ili tužilac ne smije biti advokat ili notar niti smije biti član upravnog ili nadzornog odbora javnog ili privatnog preduzeća ili drugih pravnih lica ili preduzetništva. Izuzetno, sudija ili tužilac može biti član organa upravljanja institucije nadležne za obuku u pravosuđu.
(5) Sudija ili tužilac ne smije vršiti bilo kakvu drugu javnu funkciju, izuzev funkcije u pravosudnim organima, kada je to zakonom propisano.”
Član 18.
Član 83. mijenja se i glasi:
“Član 83.
(Dodatne aktivnosti)
(1) Sudija ili tužilac može, van radnog vremena, biti uključen u akademske, nastavne, naučne, stručne, kulturne i druge aktivnosti koje su spojive sa sudijskom ili tužilačkom funkcijom i koje se ne mogu podvesti pod zabrane iz člana 82. ovog zakona.
(2) U toku radnog vremena sudiji ili tužiocu je dozvoljeno da:
a) vrši poslove edukatora u centrima za edukaciju sudija i tužilaca, ali najviše deset radnih dana u toku godine;
b) učestvuje u radu stručnih organa i skupova formiranih ili organiziranih u svrhu pripreme nacrta propisa ili za razmatranje pitanja i pripreme ili prezentacije materijala od značaja za pravosuđe;
c) vrši funkciju u organima pravosudne vlasti u koje je imenovan;
d) učestvuje u radu organa strukovnih udruženja sudija i tužilaca do pet radnih dana u toku godine.
(3) Sudija ili tužilac koji namjerava preduzeti aktivnosti iz stava (2) tačka b) ovog člana dužan je obavijestiti predsjednika suda ili glavnog tužioca, kao i Vijeće.
(4) Sudija ili tužilac može ostvariti prihod za vršenje dodatnih aktivnosti iz stava (1) ovog člana.”
Član 19.
Član 84. mijenja se i glasi:
“Član 84.
(Naknada po osnovu dodatnih aktivnosti)
(1) Naknada za dodatne aktivnosti sudije odnosno tužioca ne smije na godišnjem nivou preći ukupni iznos od 40% njegove godišnje neto plaće sudije ili tužioca.
(2) Ograničenje iz stava (1) ovog člana ne odnosi se na prihode od imovine, prihode od autorskih i srodnih prava i industrijskog vlasništva, te slične prihode koji se ne mogu smatrati prihodom od dodatnih aktivnosti.
(3) Ograničenje iz stava (1) ovog člana ne odnosi se na prihode koje ostvari sudija odnosno tužilac za vrijeme neplaćenog odsustva.”
Član 20.
Član 85. mijenja se i glasi:
“Član 85.
(Upućivanje na Vijeće)
(1) Sudija ili tužilac može od Vijeća zatražiti mišljenje o tome da li je njegova aktivnost spojiva s njegovom funkcijom i odredbama ovog zakona.
(2) Mišljenje Vijeća može zatražiti i predsjednik suda ili glavni tužilac ako smatra da sudija ili tužilac vrši ili namjerava vršiti aktivnost koja je nespojiva s njegovom funkcijom. O zatraženom mišljenju predsjednik suda ili glavni tužilac obavijestit će sudiju ili tužioca na kojeg se zahtjev odnosi.
(3) Osim mišljenja po pojedinačnim upitima, Vijeće može po službenoj dužnosti donijeti mišljenje o spojivosti funkcije sudije ili tužioca s aktivnostima koje vrši i po prijemu obavještenja iz člana 83. stav (3) ovog zakona.
(4) Mišljenje Vijeća o spojivosti funkcije je obavezujuće i postupanje po njemu štiti sudiju ili tužioca od rizika pokretanja disciplinskog postupka. Postupak donošenja mišljenja iz ovog člana detaljnije se propisuje Poslovnikom o radu Vijeća.
(5) Vijeće može svojim aktom dati opće smjernice za primjenu čl. 82. i 83. ovog zakona.”
Član 21.
Član 86. mijenja se i glasi:
“Član 86.
(Izvještaj o imovini i interesima)
(1) Sudije i tužioci dužni su dostavljati Vijeću svoj početni i godišnji izvještaj o imovini i interesima, uključujući i način i vrijeme sticanja i nabavnu vrijednost, o prihodima, interesima, obavezama, troškovima i garancijama za sebe, bračnog i vanbračnog partnera, roditelje i djecu i druga lica s kojima žive u zajedničkom domaćinstvu (u daljnjem tekstu: izvještaj).
(2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana sadrži sljedeće podatke:
a) ime i prezime, datum rođenja, mjesto i adresu prebivališta/boravišta, bračni status/srodstvo s podnosiocem izvještaja, radni status, funkciju i mjesto rada;
b) podatke o svim prihodima za sudiju, tužioca, bračnog i vanbračnog partnera, roditelje, djecu i druga lica iz stava (1) ovog člana s kojima živi u zajedničkom domaćinstvu;
c) podatke o prihodima od drugih plaćenih aktivnosti;
d) podatke o pravu svojine nad nekretninama, uključujući način i vrijeme sticanja, te nabavnu vrijednost;
e) podatke o pravu svojine nad vozilom, uključujući način i vrijeme sticanja, te vrijednost prilikom sticanja;
f) podatke o pravu svojine nad drugim pokretnostima pojedinačne vrijednosti preko 5.000 KM, uključujući način i vrijeme sticanja;
g) podatke o finansijskim sredstvima u banci ili drugim finansijskim institucijama, uključujući elektronske valute, te gotovini u vrijednosti preko 5.000 KM;
h) podatke o polici životnog osiguranja;
i) podatke o poklonima i donacijama primljenim u vezi s vršenjem funkcije u vrijednosti preko 25 KM;
j) podatke o poklonima i donacijama primljenim u privatnom svojstvu, ako njihova pojedinačna vrijednost prelazi 500 KM ili 1.000 KM ukupno na godišnjem nivou;
k) podatke o ulaganjima, uključujući dionice i druge vrijednosne papire;
l) podatke o drugim rashodima pojedinačne vrijednosti preko 5.000 KM;
m) podatke o obavezama.
(3) Izvještaj iz stava (1) ovog člana sadrži i podatke iz člana 86a. stav (2) ovog zakona koji nisu dostupni javnosti.
(4) U izvještaju sudija ili tužilac navodi detaljne podatke i o dodatnim aktivnostima koje su neplaćene, ali su po drugom osnovu značajne za vršenje njegove funkcije.
(5) U izvještaju sudija odnosno tužilac navodi ime i prezime, vrstu srodstva, funkciju, odnosno djelatnost njegovih srodnika koji rade u pravosuđu, advokaturi, pravobranilaštvu ili notarijatu. Srodnici uključuju srodnike po pravoj liniji, po pobočnoj liniji do trećeg stepena srodstva, srodnike po tazbini do drugog stepena i dijete bračnog partnera, bračne odnosno vanbračne partnere, usvojioce i usvojenu djecu.
(6) Izvještaj za prethodnu godinu dostavlja se na obrascu čiju formu utvrđuje Vijeće. Za podnošenje godišnjeg izvještaja Vijeće utvrđuje rok koji nije kasniji od 30. aprila tekuće godine. Uz izvještaj nosilac pravosudne funkcije prilaže kopiju godišnje prijave poreza na dohodak, kao i druge poreske prijave i dokumente koji se odnose na podatke navedene u izvještaju.
(7) U godišnjem izvještaju navode se sve promjene nastale u izvještajnom periodu i koje nisu navedene u prethodno podnesenom izvještaju, čija kopija se dostavlja kao prilog izvještaju.
(8) Sudija ili tužilac koji je prvi put imenovan na funkciju u pravosuđu početni izvještaj dostavlja u roku od 30 dana od dana preuzimanja funkcije.
(9) Sudija ili tužilac kojem je prestao mandat dužan je za prvu narednu godinu nakon prestanka mandata dostaviti izvještaj u skladu s odredbama ovog zakona.
(10) Ako lica iz stava (1) ovog člana odbiju dati sudiji odnosno tužiocu podatke potrebne za podnošenje izvještaja, sudija odnosno tužilac će to navesti u izvještaju, te uz izvještaj dostaviti izjavu ovjerenu kod nadležnog organa uprave da je lice s podacima iz stava (2) tačka a) ovog člana odbilo dati podatke potrebne za podnošenje izvještaja.
(11) Ako sudija odnosno tužilac u svom početnom izvještaju odnosno prvom godišnjem izvještaju nakon početka primjene ovog zakona prijavi gotovinu u iznosu većem od 5.000 KM van banaka, sudija odnosno tužilac ne može tim iznosom pravdati finansiranje svojih troškova.”
Član 22.
Iza člana 86. dodaju se čl. 86a. do 86k. koji glase:
“Član 86a.
(Transparentnost)
(1) Izvještaj iz člana 86. ovog zakona objavljuje se na internetskoj stranici Vijeća, s ciljem jačanja integriteta, transparentnosti i povjerenja javnosti u rad pravosuđa, te radi sprečavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih uticaja u vršenju funkcije u pravosuđu.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, javnosti nisu dostupni podaci iz izvještaja koji se odnose na:
a) imena maloljetnih lica koja se navode u izvještaju, izuzev prvog slova njihovog imena;
b) jedinstveni matični broj i adresu stanovanja sudije ili tužioca, te drugih lica koja se navode u izvještaju;
c) ulicu i broj gdje se nalazi imovina koja se navodi u izvještaju;
d) brojeve bankovnog računa i druge finansijske identifikacione brojeve;
e) pojedinačni iznos gotovog novca koji posjeduje sudija ili tužilac i pojedinačni iznos novca drugih članova domaćinstva;
f) registracijske oznake vozila.
(3) Godišnja prijava poreza na dohodak, kao i drugi prilozi koje sudija ili tužilac dostavi uz izvještaj nisu dostupni javnosti.
(4) Javnosti će biti dostupan ukupan iznos štednje koji predstavlja zbir stanja na svim bankovnim računima i rezerve gotovog novca sudije ili tužioca i drugih članova domaćinstva.
(5) Na internetskoj stranici Vijeća objavit će se imena i prezimena srodnika sudije odnosno tužioca iz člana 86. stav (5) ovog zakona.
(6) Po isteku perioda od tri godine nakon dana prestanka mandata sudije ili tužioca, podaci iz izvještaja nisu dostupni javnosti.
Član 86b.
(Provjera i analiza podataka)
(1) Poštujući zakonima utvrđene nadležnosti organa, institucija i drugih pravnih lica koji vode evidencije iz člana 86c. stav (4) ovog zakona, Odjel za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. ovog zakona redovno provjerava tačnost, cjelovitost i istinitost prijavljenih podataka i analizira podatke iz izvještaja o imovini i interesima u svrhu utvrđivanja nespojivih aktivnosti i potencijalnog sukoba interesa.
(2) Provjera blagovremenosti podnošenja izvještaja, te potpunosti i tačnosti podataka iz izvještaja vrši se putem:
a) formalne provjere, kojom se provjerava da li je izvještaj blagovremeno dostavljen i u potpunosti popunjen;
b) redovne provjere, kojom se usporedbom dostavljenih podataka provjerava postojanje srazmjernosti podataka finansijskih priliva i odliva koji su navedeni u izvještaju sudije odnosno tužioca;
c) dodatne provjere, kojom se na osnovu podataka pribavljenih na osnovu člana 86c. stav (6) ovog zakona provjerava tačnost podataka navedenih u izvještaju, njihovim upoređivanjem s naknadno prikupljenim podacima u skladu s ovim zakonom.
(3) Pod finansijskim prilivom podrazumijevaju se svi prihodi kojima se uvećavaju finansijska sredstva sudije odnosno tužioca u toku izvještajnog perioda, a uključuju saldo bankovne i druge štednje na kraju prethodnog izvještajnog perioda, primanja od osnovne i dodatne aktivnosti i djelatnosti, novčane poklone, pozajmice i donacije, naplaćene kredite i ostale prihode, poput prihoda od nekretnina, autorskih prava ili ulaganja i sličnih prihoda.
(4) Finansijski odlivi su svi rashodi kojima se umanjuju finansijska sredstva sudije odnosno tužioca u izvještajnom periodu, a predstavljaju izdvajanja za nekretnine, vozila, pokretnu imovinu, otplatu kredita, davanje pozajmice, ulaganja, troškove osiguranja, troškove života, štednju i ostale rashode poput troškova alimentacije, obrazovanja, liječenja i sličnih troškova.
(5) U svrhu provjere izvještaja, Vijeće putem Odjela za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. ovog zakona donosi i redovno revidira kriterije rizika koji su povjerljive prirode. Kriteriji rizika predstavljaju okolnost ili skup okolnosti na osnovu kojih se određuju prioriteti za provođenje redovne provjere izvještaja o imovini i interesima, sačinjava raspored provjera, te provodi dodatna provjera. Prvo imenovanje i napredovanje predstavljaju kriterij rizika po osnovu kojeg je potrebno izvršiti dodatne provjere po službenoj dužnosti u skladu s članom 86c. st. (4) do (8) ovog zakona.
(6) Odjel za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. će od sudije odnosno tužioca zatražiti dodatne informacije i očitovanja u vezi s podacima iz njegovog izvještaja, kada je to potrebno radi utvrđivanja njihove tačnosti i potpunosti.
(7) Postupak provjere izvještaja zatvoren je za javnost, a kriteriji i rezultati provjere se objavljuju.
Član 86c.
(Provođenje dodatne provjere)
(1) Dodatna provjera, kojom može biti obuhvaćen cijeli izvještaj ili pojedini navodi iz izvještaja, provodi se:
a) ako usporedba dostavljenih podataka u redovnoj provjeri izvještaja ukazuje na nesrazmjer podataka između finansijskog priliva i finansijskog odliva;
b) kada to nalažu kriteriji rizika;
c) kada je izvještaj o imovini i interesima nasumično odabran putem softverske aplikacije;
d) u drugim slučajevima predviđenim zakonom;
e) ako izvještaj ne sadrži sve podatke o licima iz člana 86. stav (1) ovog zakona.
(2) Dodatna provjera izvještaja može se provesti i na osnovu obrazložene prijave fizičkog ili pravnog lica o netačnosti navoda u izvještaju.
(3) Dodatna provjera iz stava (1) tačka c) ovog člana provodi se na najmanje 10% podnesenih izvještaja u kalendarskoj godini.
(4) Prilikom dodatne provjere mogu se prikupiti informacije iz:
a) javnih evidencija: matične knjige, poreske evidencije, sudske evidencije, zemljišne knjige, katastar, registri poslovnih subjekata, udruženja i fondacije, registri vrijednosnih papira, registri prava intelektualnog vlasništva, registri motornih vozila, civilnih aviona, čamaca i drugih plovila i sl;
b) drugih evidencija kao što su: evidencije o dugovanjima firmi, evidencije o vrijednosti nekretnina ili automobila, bankovne evidencije i sl.
(5) Kada pristup podacima iz stava (4) ovog člana nije moguće ostvariti direktnim pretraživanjem elektronskih evidencija ili kada je potrebno prikupiti informacije od fizičkih lica, Odjel za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. ovog zakona upućuje pisani zahtjev za dostavljanje podataka pravnom ili fizičkom licu institucijama nadležnim za provjere, evidentiranje ili čuvanje tih podataka, odnosno institucijama koje posjeduju iste podatke. Nadležne institucije i ostala pravna i fizička lica dostavit će tražene podatke u skladu s ovim zakonom i ostalim pozitivnim propisima Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta poštujući zakonske rokove ili rokove određene od Odjela za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. ovog zakona za dostavljanje podataka.
(6) Odjel za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. ovog zakona će sporazumom o saradnji s organima, institucijama i drugim pravnim licima koji vode evidencije iz stava (4) ovog člana preciznije utvrditi način pristupa ili drugi način pribavljanja podataka. Za pristup evidencijama komercijalne prirode osiguravaju se potrebna sredstva u budžetu Vijeća.
(7) Na zahtjev Odjela za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. ovog zakona, a u skladu sa stavom (5) ovog člana, institucije čiji je rad reguliran zakonima o bankama potvrdit će da li stanje računa koje je navedeno za određeni datum odgovara stvarnom stanju računa na taj datum, te da li lica obuhvaćena izjavom imaju neprijavljen račun ili drugi finansijski proizvod kod ove institucije.
(8) Postupkom dodatne provjere izvještaja mogu se utvrditi sljedeće nepravilnosti:
a) nedostatak podataka u izvještaju;
b) navođenje netačnih podataka u izvještaju;
c) prikrivanje imovine, obaveza, prihoda ili rashoda;
d) nesrazmjer između podataka finansijskog priliva i finansijskog odliva, koju sudija, tužilac, odnosno član Vijeća ne može objasniti;
e) prikrivanje aktivnosti koja je nespojiva s funkcijom sudije, tužioca odnosno člana Vijeća;
f) prikrivanje informacija koje ukazuju na mogućnost postojanja sukoba interesa sudije, tužioca odnosno člana Vijeća.
Član 86d.
(Rezultat provjere)
(1) Postupak provjere okončava se informacijom o provedenoj kontroli koja sadrži podatke o vrsti i obimu provjere, prikupljenim informacijama iz evidencija drugih pravnih lica i drugim izvorima informacija koji su korišteni tokom provjere, dostupnosti podataka za provođenje provjere, saradnji sudije, tužioca odnosno člana Vijeća u postupku provjere, ishodu provjere s obrazloženjem i druge podatke značajne za zaključivanje provjere.
(2) Sudija, tužilac odnosno član Vijeća obavještava se o rezultatu provedene provjere izvještaja, a informacija iz stava (1) ovog člana dostavit će se sudiji, tužiocu odnosno članu Vijeća.
(3) Ako usporedba dostavljenih podataka u redovnoj provjeri izvještaja ili podaci institucija i drugih pravnih lica koji vode evidencije iz člana 86c. stav (4) ovog zakona ukazuje na sumnju u bilo koju od nepravilnosti iz člana 86c. ovog zakona, o tome se obavještava Ured disciplinskog tužioca kojem se dostavljaju sve informacije proizašle iz provjere, radi daljnjeg postupanja.
(4) Na osnovu informacije Odjela iz stava (3) ovog člana, Ured disciplinskog tužioca postupa u skladu sa svojom nadležnosti. Ako podaci koje Ured disciplinskog tužioca prikupi u toku postupka ispunjavaju standard dokazivanja disciplinskog prekršaja i podnese tužbu prema članu 67. ovog zakona, na osnovu člana 56. stav (1) tačka l), člana 57. stav (1) tačka l) i člana 57a. tačka l), izuzetno od pravila disciplinskog postupka propisanih ovim zakonom, na sudiji, tužiocu ili članu Vijeća protiv kojeg se vodi disciplinski postupak je da dokaže ili objasni suprotno.
(5) Teret dokazivanja iz stava (4) ovog člana odnosi se isključivo na disciplinske postupke koji su rezultat provjere izvještaja i ne može se koristiti ni u jednom drugom postupku, naročito ne u krivičnom postupku.
(6) Ako se u vrijeme provođenja postupka vrši prvo imenovanje ili napredovanje na poziciju u pravosuđu ili ako se iz drugih razloga ukaže potreba za dodatnu provjeru iz člana 86c. ovog zakona, оdgađa se stupanje na dužnost imenovanog nosioca pravosudne funkcije do okončanja dodatne provjere s pozitivnim ishodom, a u slučaju negativnog ishoda, odluka o imenovanju se poništava u skladu s članom 44. ovog zakona.
(7) U postupku izbora člana Vijeća iz reda sudija i tužilaca, odnosno izbora predsjednika ili potpredsjednika Vijeća provodi se dodatna provjera iz člana 86c. ovog zakona, a stupanje na dužnost odgađa se do okončanja dodatne provjere s pozitivnim ishodom. U slučaju negativnog ishoda, Vijeće postupa u skladu s članom 8. stav (2) ovog zakona.
(8) Odjel za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. ovog zakona će informaciju o provedenoj kontroli, s podacima iz izvještaja i podacima do kojih je došao u postupku kontrole, proslijediti instituciji ili drugom pravnom licu čiji su podaci korišteni prilikom provjere izvještaja, kao i drugom nadležnom organu kada je to potrebno radi provođenja mjera iz nadležnosti tog organa.
Član 86e.
(Registar izvještaja)
(1) Vijeće uspostavlja evidenciju, odnosno registar izvještaja o imovini i interesima.
(2) Izvještaji sudije odnosno tužioca kojem je prestao mandat brišu se iz registra po proteku deset godina od prestanka mandata. Brisanje se neće vršiti za vrijeme dok Vijeće ili bilo koji drugi organ u službenom postupku koristi izvještaje i priloge uz izvještaje.
Član 86f.
(Odjel za provođenje postupka po izvještajima)
(1) Vijeće uspostavlja Odjel za provođenje postupka po izvještajima u okviru Sekretarijata Vijeća (u daljnjem tekstu: Odjel), koji je nezavisan u vršenju poslova i nadležan za provođenje odredbi ovog zakona kojima se uređuje postupak po izvještajima, bez primanja bilo kakvih uputstava i bez miješanja u rad u konkretnim predmetima.
(2) Odjelom samostalno rukovodi šef Odjela, koji organizira i osigurava zakonito i efikasno vršenje poslova, savjesno vršeći povjerenu funkciju.
(3) Za šefa Odjela može biti postavljeno lice koje pored općih uslova propisanih Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10, 40/12 i 93/17) ispunjava i posebne uslove propisane Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sekretarijatu.
(4) Šefu Odjela u radu pomažu zamjenik šefa, pravni savjetnici, stručni savjetnici i ostali zaposleni koji vrše poslove utvrđene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sekretarijatu.
(5) Odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine kojima su propisana prava, funkcije, disciplinska odgovornost i nespojivost s funkcijama državnog službenika shodno se primjenjuju i na zaposlene u Odjelu, a popunjavanje upražnjenih pozicija vrši se u skladu s članom 15. ovog zakona.
(6) Sigurnost i privatnost informacija, komunikacija i druge bitne infrastrukture Odjela, kao i lična zaštita zaposlenih u Odjelu su zagarantirane. Zaposleni u Odjelu dužni su čuvati sigurnost i povjerljivost informacija i komunikacija u skladu s pravilnikom kojim se uređuje sigurnost tajnih podataka i sigurnost zaposlenih u Odjelu, koji na prijedlog direktora Sekretarijata donosi Vijeće, te osigurati zaštitu ličnih podataka.
(7) Radi sticanja uslova za pristupanje, korištenje, zaštitu i čuvanje tajnih podataka šef Odjela, zamjenik šefa, a po potrebi i drugi zaposleni u Odjelu će prije stupanja na dužnost biti predmetom sigurnosne provjere, u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka (“Službeni glasnik BiH”, br. 54/05 i 12/09). Za lica iz ovog stava Vijeće je dužno blagovremeno zatražiti pisanim zahtjevom provođenje sigurnosnih provjera.
(8) Disciplinski je odgovoran zaposleni u Odjelu koji je dao netačne ili nepotpune podatake prilikom prijema na upražnjenu poziciju ili prilikom sigurnosne provjere, te koji je prekršio dužnost iz stava (6) ovog člana.
(9) Lica iz stava (4) ovog člana, za koja ne postoji potreba sigurnosne provjere, prilikom preuzimanja funkcije svojeručno će potpisati izjavu o upoznavanju i preuzimanju obaveze postupanja po Zakonu o zaštiti tajnih podataka i pravilniku kojim se uređuje sigurnost tajnih podataka u Odjelu.
Član 86g.
(Nadležnosti i transparentnost Odjela)
(1) Odjel je nadležan da:
a) provodi odredbe ovog zakona i drugih propisa o izvještajima, prikuplja izvještaje sudija, tužilaca i članova Vijeća, provjerava blagovremenost, tačnost, cjelovitost i istinitost prijavljenih podataka, analizira podatke iz izvještaja u svrhu utvrđivanja nespojivih funkcija ili sukoba interesa;
b) donosi i redovno revidira kriterije rizika na osnovu kojih se određuju prioriteti za provođenje redovne provjere izvještaja, sačinjava raspored provjera, te provodi dodatnu provjeru;
c) objavljuje rezultate provjere izvještaja;
d) u skladu s članom 86d. stav (3) ovog zakona, dostavlja Uredu disciplinskog tužioca i organima iz člana 86d. stav (7) ovog zakona informacije koje su proizašle iz provjere.
(2) Rad Odjela zasniva se na principu transparentnosti. Odjel uspostavlja sistem podnošenja prigovora otvoren za javnost, te najmanje jednom godišnje objavljuje izvještaj o radu. Informacije o imovini i djelatnostima zaposlenih u Odjelu dostavljaju se u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine i objavljuju se uz poštivanje propisa o zaštiti ličnih podataka. Zaposleni u Odjelu dužni su jednom godišnje ažurirati objavljene informacije.
(3) Kršenje obaveza zaposlenih u Odjelu iz stava (2) ovog člana predstavlja osnov za disciplinsku odgovornost.
Član 86h.
(Vanjsko praćenje rada Odjela i disciplinskih postupaka)
(1) Vijeće će, u svrhu praćenja rada Odjela u vezi s prikupljanjem, provjerom i objavljivanjem izvještaja, kao i praćenja cjelokupnog funkcioniranja Odjela, te praćenja disciplinskih postupaka pokrenutih na osnovu rezultata provjere izvještaja, angažirati stručnjake koji imaju savjetodavnu ulogu. Stručnjaci se angažiraju na period od četiri godine, a Vijeće će, ako se ukaže potreba, donijeti odluku o periodu za nastavak angažmana.
(2) Stručnjaci iz stava (1) ovog člana imaju neposredan i nesmetan pristup svim informacijama, podacima o licima i njihovim izvještajima, kao i dokumentaciji kojom raspolaže Odjel, osim podataka koji su zaštićeni propisima o zaštiti ličnih podataka.
(3) Stručnjaci imaju pravo pratiti proces zaposlenja u Odjelu i u tom procesu komisiji za prijem davati pismene preporuke, koje mogu biti odbačene, uz pismeno obrazloženje razloga neprihvatanja, u roku od 15 dana od dana prijema pismene preporuke.
(4) U slučaju da Odjel, na osnovu člana 86d. stav (3) ovog zakona, dostavi Uredu disciplinskog tužioca informaciju o nepravilnostima utvrđenim provjerom, stručnjaci će pratiti disciplinski postupak i sačiniti izvještaj iz stava (9) ovog člana.
(5) Stručnjaci mogu predložiti pokretanje disciplinskog postupka protiv zaposlenih u Odjelu.
(6) Stručnjaci su dužni čuvati povjerljivost svih podataka koji su definirani kao tajni u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka.
(7) Stručnjaci dostavljaju pismene preporuke šefu Odjela u vezi s postupanjem u konkretnom predmetu provjere izvještaja i o cjelokupnom djelovanju Odjela, s ciljem unapređenja efikasnosti i djelotvornosti njegovog rada.
(8) Preporuke stručnjaka iz ovog člana mogu se odbaciti, a u slučaju neprihvatanja preporuka, šef Odjela će pismeno obrazložiti razloge neprihvatanja, u roku od 15 dana od dana prijema pismene preporuke.
(9) Stručnjaci najmanje jednom godišnje sačinjavaju i javno objavljuju izvještaj o radu i funkcioniranju Odjela i provođenju postupaka u vezi s provjerom izvještaja, kao i o disciplinskim postupcima pokrenutim na osnovu rezultata provjere izvještaja.
Član 86i.
(Pravilnik u vezi sa izvještavanjem)
Vijeće posebnim pravilnikom regulira dodatne detalje u vezi s oblikom obrasca izvještaja, uključujući i priloge koji se uz njega podnose, rokovima i postupcima podnošenja izvještaja, izuzecima od pristupanja podacima, operativnim aspektima rada Odjela unutar Sekretarijata uključujući i savjetodavnu ulogu stručnjaka, uspostavljanjem i vođenjem evidencije odnosno registra izvještaja, postupkom i dinamikom provjere izvještaja, te postupkom sklapanja sporazuma o saradnji s organima, institucijama i drugim pravnim licima iz člana 86c. stav (6) ovog zakona.
Član 86j.
(Prekršaji u vezi sa izvještajima o imovini i interesima)
(1) Odgovorno službeno lice u javnom organu koje ne sarađuje s Odjelom odnosno organom nadležnim za provjeru izvještaja ili ne dostavlja organu tražene informacije kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 10.000 KM.
(2) Ako rukovodilac javnog organa ne odredi konkretno službeno lice za saradnju s Odjelom, odnosno organom nadležnim za provjeru izvještaja, prema ovim odredbama odgovoran je rukovodilac.
(3) Fizičko lice koje ne sarađuje s Odjelom, odnosno organom nadležnim za provjeru izvještaja ili ne dostavi organu tražene informacije prema zakonom propisanim procedurama, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 10.000 KM. Za isti prekršaj pravno lice će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 20.000 KM.
(4) Vijeće podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje iz ovog člana u skladu sa Zakonom o prekršajima (“Službeni glasnik BiH”, br. 41/07, 18/12, 36/14, 81/15 i 65/20).
Član 86k.
(Primjena na članove Vijeća)
Odredbe ovog poglavlja o izvještajima o imovini i interesima jednako se primjenjuju na sve članove Vijeća.”
Član 23.
U članu 88. stav (1) iza tačke f) dodaje se nova tačka g) koja glasi:
“g) kada je pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo za koje je zakonom predviđena kazna zatvora.”
U stavu (4) iza riječi: “utvrdi Vijeće” dodaju se interpunkcijski znak “zarez” i riječi: “a iz tačke g) stav (1) ovog člana, na dan pravosnažnosti presude”.
Član 24.
(Donošenje podzakonskih akata)
U roku od 45 dana od dana početka primjene ovog zakona, Vijeće će donijeti ili uskladiti važeće propise iz čl. 6a, 10a, 85, 86b, 86f, 86g. i 86i. ovog zakona.
Član 25.
(Rok za podnošenje i provjeru prvog izvještaja)
Sudije i tužioci koji se zateknu na funkciji u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona dužni su podnijeti izvještaj o imovini i interesima, u skladu s ovim zakonom, u roku od 30 dana od dana donošenja propisa iz člana 86i. ovog zakona.
Član 26.
(Donošenje novog zakona)
U roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donijet će Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću koji će biti usklađen sa standardima EU, kako je predviđeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
Član 27.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a primjenjivat će se istekom 90. dana od dana stupanja na snagu.
Broj 01,02-02-1-1424/23
6. septembra 2023. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Marinko Čavara, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r.