PREAMBULA
Oslanjajući se na poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti,
Posvećeni miru, pravdi, toleranciji i pomirenju,
Ubijeđeni da demokratski organi vlasti i pravične procedure najbolje stvaraju miroljubive
odnose unutar pluralističkog društva,
U želji da podstaknu opšte blagostanje i ekonomski razvoj kroz zaštitu privatnog vlasništva i
unapređenje tržišne privrede,
Vođeni ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda,
Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim pravom,
Odlučni da osiguraju puno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava,
Inspirisani Univerzalnom Deklaracijom o ljudskim pravima, Međunarodnim paktovima o
građanskim i političkim pravima, odnosno o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, i
Deklaracijom o pravima lica koja pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičkim manjinama, kao i drugim instrumentima ljudskih prava,
Podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. 9. 1995. godine i u Njujorku 26. 9.
1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine:
Član I
Bosna i Hercegovina
1. Kontinuitet
Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”,
nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama.
Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati
članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.
1
Ustav Bosne i Hercegovine. Sarajevo. OHR, Office of the High Representative
2. Demokratska načela
Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na
osnovu slobodnih i demokratskih izbora.
3. Sastav
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu “entiteti”).
4. Kretanje roba, usluga, kapitala i lica
Postoji sloboda kretanja širom Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina i entiteti neće
ometati punu slobodu kretanja, lica, roba, usluga i kapitala širom Bosne i Hercegovine. Nijedan entitet neće provoditi bilo kakvu kontrolu na granici između entiteta.
5. Glavni grad
Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.
6. Simboli
Bosna i Hercegovina će imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna
skupština i potvrdi Predsjedništvo.
7. Državljanstvo
Postoji državljanstvo Bosne i Hercegovine, koje reguliše Parlamentarna skupština, i državljanstvo svakog entiteta koje regulišu sami entiteti, pod uslovom da:
a) Svi državljani bilo kojeg entiteta su, samim tim, državljani Bosne i Hercegovine.
b) Nijedno lice ne može biti arbitrarno lišeno državljanstva Bosne i Hercegovine, ili
državljanstva entiteta, ili na drugi način ostavljeno bez državljanstva. Niko ne može biti lišen
državljanstva Bosne i Hercegovine, ili entiteta, po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa,
boja, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost
sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili bilo koji drugi status.
c) Sva lica koja su bila državljani Republike Bosne i Hercegovine, neposredno prije stupanja na snagu ovog Ustava, su državljani Bosne i Hercegovine. Državljanstvo lica koja su naturalizovana poslije 6.4.1992. godine, a prije stupanja na snagu ovog Ustava, regulisaće Parlamentarna skupština.
d) Državljani Bosne i Hercegovine mogu imati državljanstvo druge države, pod uslovom
da postoji bilateralni ugovor između Bosne i Hercegovine i te države kojim se to pitanje uređuje, a koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV, stav 4, tačka (d). Lica
sa dvojnim državljanstvom mogu glasati u Bosni i Hercegovini i u entitetima samo ako je
Bosna i Hercegovina država njihovog prebivališta.
e) Državljanin Bosne i Hercegovine u inostranstvu uživa zaštitu Bosne i Hercegovine. Svaki entitet može izdavati pasoše Bosne i Hercegovine svojim državljanima, na način kako je to
regulisala Parlamentarna skupština. Bosna i Hercegovina može izdavati pasoše onim državljanima kojima pasoš nije izdat od strane entiteta. Uspostaviće se centralni registar svih pasoša
izdatih od strane entiteta i od strane Bosne i Hercegovine.
Član II
Ljudska prava i osnovne slobode
1. Ljudska prava
Bosna i Hercegovina i oba entiteta će osigurati najviši nivo međunarodno priznatih
ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za ljudska prava za Bosnu i
Hercegovinu, kao što je predviđeno u Aneksu 6 Opšteg okvirnog sporazuma.
2. Međunarodni standardi
Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju
prioritet nad svim ostalim zakonima.
3. Katalog prava
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog
člana, što uključuje:
a) Pravo na život.
b) Pravo lica da ne bude podvrgnuto mučenju niti nečovječnom ili ponižavajućem tretmanu
ili kazni.
c) Pravo lica da ne bude držano u ropstvu ili potčinjenosti, ili na prisilnom ili obaveznom
radu.
d) Pravo na ličnu slobodu i sigurnost.
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa
krivičnim postupkom.
f) Pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku.
g) Slobodu misli, savjesti i vjere.
h) Slobodu izražavanja.
i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja s drugima.
j) Pravo na brak i zasnivanje porodice.
k) Pravo na imovinu.
l) Pravo na obrazovanje.
m) Pravo na slobodu kretanja i prebivališta.
4. Nediskriminacija
Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima
navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez
diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo
mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina,
rođenje ili drugi status.
5. Izbjeglice i raseljena lica
Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo da se slobodno vrate u svoje domove. Oni imaju
pravo, u skladu s Aneksom 7 Opšteg okvirnog sporazuma, da im se vrati imovina koje su bili
lišeni za vrijeme neprijateljstava od 1991. i da dobiju kompenzaciju za svu takvu imovinu,
koja im ne može biti vraćena. Sve obaveze ili izjave u vezi sa takvom imovinom, koje su date
pod prisilom, ništave su.
6. Implementacija
Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi kojima posredno rukovode entiteti ili koji djeluju unutar entiteta podvrgnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i
osnovne slobode na koje je ukazano u stavu 2.
7. Međunarodni sporazumi
Bosna i Hercegovina će ostati ili postati strana ugovornica međunarodnih sporazuma
pobrojanih u Aneksu I ovog Ustava.
8. Saradnja
Svi nadležni organi vlasti u Bosni i Hercegovini će sarađivati sa, i obezbijediti neograničen
pristup: svim međunarodnim posmatračkim mehanizmima ljudskih prava koji se uspostave za
Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima koja se uspostave bilo kojim međunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I ovog Ustava; Međunarodnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju
(a naročito će se pridržavati naredbi koje su izdate po članu 29. Statuta Tribunala); i bilo kojoj
drugoj organizaciji ovlaštenoj od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sa mandatom
koji se tiče ljudskih prava ili humanitarnog prava.
Član III
Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta
1. Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine
Sljedeća pitanja su u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine:
a) Vanjska politika.
b) Vanjskotrgovinska politika.
c) Carinska politika.
d) Monetarna politika, kao što je predviđeno članom VII.
e) Finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
f) Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila.
g) Provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i
odnose sa Interpolom.
h) Uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava.
i) Regulisanje međuentitetskog transporta.
j) Kontrola vazdušnog saobraćaja.
2. Nadležnosti entiteta
a) Entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama,
u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
b) Svaki entitet će pružiti svu potrebnu pomoć vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se
omogućilo da ispoštuje međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, s tim da će finansijske
obaveze u koje je ušao jedan entitet bez saglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne
skupštine i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ostati obaveza tog entiteta osim ukoliko je ta
obaveza neophodna za nastavak članstva Bosne i Hercegovine u nekoj međunarodnoj organizaciji.
c) Entiteti će ispuniti sve uslove za pravnu sigurnost i zaštitu lica pod svojom jurisdikcijom, održavanjem civilnih ustanova za primjenu pravnih propisa, koje će funkcionisati u skladu sa međunarodno priznatim standardima uz poštovanje međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, iz člana II ovog Ustava, i poduzimanjem ostalih odgovarajućih mjera.
d) Svaki entitet može također sklapati sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine. Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti da za određene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna.
3. Pravni poredak i nadležnosti institucija
a) Sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim Ustavom izričito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima.
b) Entiteti i sve njihove administativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava,
kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske
odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opšta
načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.
4. Koordinacija
Predsjedništvo može odlučiti da podstakne međuentitetsku koordinaciju u stvarima koje se
ne nalaze u okviru nadležnosti Bosne i Hercegovine predviđenim ovim Ustavom, izuzev ako
se u konkretnom slučaju jedan entitet tome usprotivi.
5. Dodatne nadležnosti
a) Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5 – 8 Opšteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti
među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema
potrebi za vršenje ovih nadležnosti.
b) U periodu od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Ustava, entiteti će početi pregovore
s ciljem uključivanja i drugih pitanja u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine, uključujući korištenje izvora energije, i zajedničke privredne projekte.
Član IV
Parlamentarna skupština
Parlamentarna skupština ima dva doma: Dom naroda i Predstavnički dom.
1. Dom naroda
Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (uključujući
pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).
a) Nominovane hrvatske, odnosno bošnjačke delegate iz Federacije biraju hrvatski odnosno bošnjački delegati u Domu naroda Federacije. Delegate iz Republike Srpske bira Narodna
skupština Republike Srpske.
b) Devet članova Doma naroda sačinjava kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri
bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata.
2. Predstavnički dom
Predstavnički dom sastoji se od 42 člana, od kojih se dvije trećine biraju sa teritorije Federacije, a jedna trećina sa teritorije Republike Srpske.
a) Članovi Predstavničkog doma biraju se neposredno iz svog entiteta, u skladu sa izbornim zakonom kojeg će donijeti Parlamentarna skupština. Međutim, prvi izbori će biti održani
u skladu sa Aneksom 3. Opšteg okvirnog sporazuma.
b) Većina svih članova izabranih u Predstavnički dom sačinjava kvorum.
3. Procedura
a) I jedan i drugi dom će biti sazvani u Sarajevu, najkasnije 30 dana nakon njihovog izbora.
b) Svaki dom će većinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati među svojim
članovima jednog Srbina, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata za predsjedavajućeg i zamjenike
predsjedavajućeg, s tim da će mjesto predsjedavajućeg rotirati između ova tri lica.
c) Sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od strane oba doma.
d) Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Delegati i članovi će ulagati najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko većina ne uključuje jednu trećinu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta, predsjedavajući i njegovi zamjenici će, radeći kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja postignu saglasnost.
Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, odluke će se donijeti većinom onih koji su prisutni i glasaju,
pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine, ili više, delegata ili članova izabranih iz svakog entiteta.
e) Predložena odluka Parlamentarne skupštine može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda većinom glasova iz redova bošnjačkih,
hrvatskih ili srpskih delegata izabranih u skladu sa stavom 1, tačka (a). Za donošenje takve
odluke biće potrebna saglasnost Doma naroda, izglasana od strane većine bošnjačkih, većine
hrvatskih i većine srpskih delegata koji su prisutni i glasaju.
f) Kada većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi primjedbu na pozivanje na
tačku (e), predsjedavajući Doma naroda će odmah sazvati Zajedničku komisiju, koja se sastoji
od tri delegata, od kojih je svaki izabran iz redova bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata, u
cilju razrješenja tog pitanja. Ukoliko to Komisija ne uspije u roku od pet dana, predmet se
upućuje Ustavnom sudu koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slučaja.
g) Dom naroda se može raspustiti odlukom Predsjedništva ili samog Doma, pod uslovom
da je odluka Doma o raspuštanju donijeta većinom koja uključuje većinu delegata iz reda
najmanje dva naroda, bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog. Dom naroda koji je izabran u prvim
izborima poslije stupanja na snagu ovog Ustava ne može biti raspušten.
h) Odluke Parlamentarne skupštine neće stupiti na snagu prije nego što budu objavljene.
i) Kompletni zapisnici sa rasprava u oba doma biće objavljivani, a njihove sjednice će,
osim u izuzetnim situacijama u skladu sa poslovnikom, biti javne.
j) Delegati i članovi ne mogu biti pozivani na krivičnu ili građansku odgovornost u pogledu bilo kojeg čina izvršenog u okviru dužnosti u Parlamentarnoj skupštini.
4. Ovlaštenja
Parlamentarna skupština je nadležna za:
a) Donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsjedništva ili za vršenje
funkcija Skupštine po ovom Ustavu.
b) Odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za
međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine.
c) Odobravanje budžeta za institucije Bosne i Hercegovine.
d) Odlučivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora.
e) Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dužnosti, ili koja su joj dodijeljena
zajedničkim sporazumom entiteta.
Član V
Predsjedništvo
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog
Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira
neposredno sa teritorije Republike Srpske.
1. Izbor i trajanje mandata
a) Članovi Predsjedništva biraju se neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasač
glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg
donosi Parlamentarna skupština. Međutim, prvi izbori će se održati u skladu sa Aneksom 3.
Opšteg okvirnog sporazuma. Bilo koje upražnjeno mjesto u Predsjedništvu će biti popunjeno
od strane odgovarajućeg entiteta, u skladu sa zakonom koji će donijeti Parlamentarna
skupština.
b) Mandat članova Predsjedništva koji su izabrani na prvim izborima traje dvije godine;
mandat članova izabranih nakon toga će biti četiri godine. Članovi Predsjedništva mogu biti
birani još jedan uzastopni mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u Predsjedništvo prije
isteka četvorogodišnjeg roka.
2. Procedura
a) Predsjedništvo će usvojiti svoj poslovnik o radu koji će predvidjeti adekvatan vremenski
rok za najavu sjednica Predsjedništva.
b) Članovi Predsjedništva će između sebe imenovati jednog člana za predsjedavajućeg. U
prvom mandatu Predsjedništva, predsjedavajući će biti onaj član koji je dobio najveći broj
glasova. Poslije toga, način izbora predsjedavajućeg, rotacijom ili na drugi način, odrediće
Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV, stav 3.
c) Predsjedništvo će nastojati da usvoji sve odluke Predsjedništva – tj. one koje se tiču pitanja koja proizilaze iz člana V (3), tačke (a) do (e) – putem konsenzusa. Takve odluke mogu,
pod uslovima iz tačke (d) ovog stava, usvojiti dva člana ukoliko svi pokušaji da se dostigne
konsenzus ne uspiju.
d) Član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti
destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to
učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj
skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude
potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka.
3. Ovlaštenja
Predsjedništvo je nadležno za:
a) Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine.
b) Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od
kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije.
c) Predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim organizacijama i
institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u
kojima Bosna i Hercegovina nije član.
d) Vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine, ratifikovanje takvih ugovora.
e) Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine.
f) Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini, uz preporuku Vijeća ministara.
g) Podnošenje izvještaja o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj skupštini na njen
zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje.
h) Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i
Hercegovini.
i) Vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti, koje mu prenese Parlamentarna skupština, ili na koje pristanu entiteti.
4. Vijeće ministara
Predsjedništvo će imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministara koji će preuzeti dužnost po
odobrenju Predstavničkog doma. Predsjedavajući će imenovati ministra vanjskih poslova,
ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi, a koji će preuzeti dužnost po odobrenju
Predstavničkog doma.
a) Predsjednavajući i ministri zajedno sačinjavaju Vijeće ministara i odgovorni su za
provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine u oblastima kako je naznačeno u stavovima
1, 4 i 5 člana III, o čemu podnose izvještaj Parlamentarnoj skupštini (uključujući, najmanje
jedanput godišnje, izvještaj o rashodima Bosne i Hercegovine).
b) Najviše dvije trećine svih ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije.
Predsjedavajući će, također, imenovati zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji će preuzeti dužnost nakon odobrenja Predstavničkog
doma.
c) Vijeće ministara će podnijeti ostavku ukoliko mu Parlamentarna skupština izglasa
nepovjerenje.
5. Stalni komitet
a) Svaki član Predsjedništva će, po službenoj dužnosti, vršiti funkciju civilnog zapovjednika oružanih snaga. Nijedan entitet neće prijetiti silom niti upotrebljavati silu protiv drugog
entiteta i ni pod kakvim okolnostima oružane snage jednog entiteta ne smiju ući niti boraviti
na teritoriji drugog entiteta bez saglasnosti njegove vlade i Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Sve oružane snage u Bosni i Hercegovini će funkcionisati u skladu sa suverenitetom i
teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
b) Članovi Predsjedništva će izabrati Stalni komitet za vojna pitanja koji će koordinirati
aktivnosti oružanih snaga u Bosni i Hercegovini. Članovi Predsjedništva ujedno su i članovi
Stalnog komiteta.
Član VI
Ustavni sud
1. Sastav
Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova.
a) Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske.
Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa
Predsjedništvom.
b) Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj
kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira
predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili
bilo koje susjedne države.
c) Mandat sudija imenovanih u prvome sazivu biće pet godina, izuzev ako podnesu
ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su
imenovani u prvome sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje će biti imenovani nakon
prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s
razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.
d) Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija
koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
2. Procedure
a) Većina svih članova suda sačinjava kvorum.
b) Sud će, većinom glasova svih članova, usvojiti svoja pravila o radu. Sud će voditi javne
rasprave, a svoje odluke će javno obrazlagati i objavljivati.
3. Jurisdikcija
Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav.
a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom
Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te
između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to pitanje:
– Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u
skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni
integritet Bosne i Hercegovine.
– Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.
Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina
članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo
kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
b) Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom
Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i
Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama
i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog opšteg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.
4. Odluke
Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Član VII
Centralna banka
Centralna banka Bosne i Hercegovine je jedina ovlaštena institucija za štampanje novca i
monetarnu politiku na cijelom području Bosne i Hercegovine.
1. Nadležnosti Centralne banke odrediće Parlamentarna skupština. Međutim, u periodu od
šest godina od stupanja na snagu ovog Ustava, Centralna banka neće moći davati kredite
štampanjem novca, niti funkcionisati kao valutna komisija; nakon tog perioda Parlamentarna
skupština može tu nadležnost dati Centralnoj banci.
2. Prvi Upravni odbor Centralne banke će se sastojati od Guvernera kojega imenuje
Međunarodni monetarni fond, nakon konsultacija sa Predsjedništvom, i tri člana koja imenuje
Predsjedništvo, od kojih su dva iz Federacije (jedan Bošnjak i jedan Hrvat, koji će dijeliti
jedan glas) i jedan iz Republike Srpske – svi sa mandatom od 6 godina. Guverner, koji neće
biti državljanin Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne države, može imati odlučujući
glas u slučaju neriješenog ishoda glasanja.
3. Nakon tog perioda, Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine će se sastojati
od pet lica koja imenuje Predsjedništvo na period od 6 godina. Odbor će među svojim članovima imenovati Guvernera na period od 6 godina.
Član VIII
Finansije
1. Parlamentarna skupština će svake godine, na prijedlog Predsjedništva, usvojiti budžet
kojim se finansiraju troškovi potrebni za izvršavanje nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
2. Ukoliko se takav budžet ne usvoji blagovremeno, budžet za prethodnu godinu će biti
korišten na privremenoj osnovi.
3. Federacija će obezbijediti dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu prihoda koji su
potrebni za budžet, osim ako se prihodi ne prikupljaju na način kako je utvrdila Parlamentarna
skupština.
Član IX
Opšte odredbe
1. Nijedno lice koje se nalazi na izdržavanju kazne, izrečene presudom Međunarodnog
tribunala za bivšu Jugoslaviju, i niti jedna osoba koja je pod optužnicom Tribunala a koja se
nije povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom, ne može biti kandidat ili imati bilo
koju neimenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine.
2. Naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne može
biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije.
3. Funkcioneri imenovani na položaje u institucijama Bosne i Hercegovine, u pravilu,
odražavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine.
Član X
Izmjene i dopune
1. Amandmanska procedura
Ovaj Ustav može biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlamentarne skupštine, koja
uključuje dvotrećinsku većinu prisutnih i koji su glasali u Predstavničkom domu.
2. Ljudska prava i osnovne slobode
Nijednim amandmanom na ovaj Ustav ne može se eliminisati, niti umanjiti bilo koje od
prava i sloboda iz člana II ovog Ustava, niti izmijeniti ova odredba.
Član XI
Prelazne odredbe
Prelazne odredbe u vezi sa javnim funkcijama, važenjem zakona i drugim pitanjima izložene su u Aneksu II ovog Ustava.
Član XII
Stupanje na snagu
1. Ustav će stupiti na snagu po potpisivanju Opšteg okvirnog sporazuma kao ustavni akt,
kojim se amandmanski zamjenjuje i stavlja van snage Ustav Republike Bosne i Hercegovine.
2. U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti će amandmanskim
postupkom izmijeniti svoje ustave da bi se osigurala saglasnost sa ovim Ustavom u skladu sa
članom III, stav 3, tačka (b).
Aneks I
Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji će se primjenjivati u Bosni i Hercegovini
1. Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (1948)
2. Ženevske konvencije I-IV o zaštiti žrtava rata (1949) i Dopunski protokoli I-II (1977)
3. Konvencija koja se odnosi na status izbjeglica (1951) i Protokol (1966)
4. Konvencija o državljanstvu udatih žena (1957)
5. Konvencija o smanjenju broja lica bez državljanstva (1961)
6. Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (1965)
7. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1966) i Opcioni protokoli (1966
i 1989)
8. Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966)
9. Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije u odnosu na žene (1979)
10. Konvencija protiv mučenja i drugih surovih, nehumanih ili ponižavajućih tretmana ili
kažnjavanja (1984)
11. Evropska konvencija o sprečavanju mučenja, nehumanog ili ponižavajućeg tretmana
ili kažnjavanja (1987)
12. Konvencija o pravima djeteta (1989)
13. Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika-migranata i članova njihovih
porodica (1990)
14. Evropska povelja za regionalne jezike i jezike manjina (1992)
15. Okvirna Konvencija za zaštitu nacionalnih manjina (1994)
Aneks II
Prelazne odredbe
1. Zajednička prelazna komisija
a) Strane ovim ustanovljavaju Zajedničku prelaznu komisiju koja će biti ovlaštena da
raspravlja o praktičnim pitanjima u vezi sa implementacijom Ustava Bosne i Hercegovine,
Opšteg okvirnog sporazuma i njegovih aneksa, i daje preporuke i prijedloge.
b) Zajednička prelazna komisija se sastoji od četiri lica iz Federacije, tri iz Republike
Srpske i jednog predstavnika Bosne i Hercegovine.
c) Sastancima komisije predsjedava Visoki predstavnik ili lice koje on odredi.
2. Kontinuitet pravnih propisa
Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u
trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostaće na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa
Ustavom dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti Bosne i Hercegovine.
3. Pravni i administrativni postupci
Svi postupci u sudovima ili organima uprave, koji su u toku na prostoru Bosne i Hercegovine u trenutku stupanja na snagu ovog Ustava, biće nastavljeni ili preneseni na druge sudove
ili organe u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisima kojima se uređuje nadležnost ovih
institucija.
4. Državni organi
Dok ne budu zamijenjeni novim sporazumom ili zakonom, organi vlasti, institucije i druga
tijela Bosne i Hercegovine će funkcionisati u skladu sa važećim propisima.
5. Ugovori
Svi ugovori koje je ratifikovala Republika Bosna i Hercegovina između 1.1.1992. godine i
stupanja na snagu ovog Ustava biće dati na uvid članovima Predsjedništva u roku od 15 dana
od njihovog stupanja na dužnost; svaki ugovor koji ne bude dat na uvid biće proglašen poništenim. U roku od 6 mjeseci poslije prvog zasjedanja Parlamentarne skupštine, na zahtjev bilo
kojeg člana Predsjedništva, Parlamentarna skupština će razmotriti da li da otkaže bilo koji
drugi ugovor.
Izjava u ime Republike Bosne i Hercegovine
Republika Bosna i Hercegovina odobrava Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu IV Opšteg
okvirnog sporazuma.
Muhamed Šaćirbegović
Za Republiku Bosnu i Hercegovinu
Izjava u ime Federacije Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine u ime svojih konstitutivnih naroda i građana odobrava
Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu IV Opšteg okvirnog sporazuma.
Krešimir Zubak
Za Federaciju Bosne i Hercegovine
Izjava u ime Republike Srpske
Republika Srpska odobrava Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu IV Opšteg okvirnog
sporazuma.
Nikola Koljević
Za Republiku Srpsku