Član 1
Ovim zakonom propisuju se vrste i oblik putnih isprava Bosne i Hercegovine, organi nadležni za izdavanje putnih isprava, postupak izdavanja putnih isprava i centralna evidencija i personalizacija putnih isprava Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon).
Putna isprava je javna isprava kojom se dokazuje identitet i državljanstvo Bosne i Hercegovine.
Državljanstvo BiH dokazuje se svim putnim ispravama propisanim ovim Zakonom, osim putnom ispravom za izbjeglice, putnom ispravom za lica bez državljanstva i putnim listom za strance, koji ne potvrđuju ni pretpostavljaju državljanstvo nosioca.
Lični podaci u putnoj ispravi podliježu zaštiti. Kopija putne isprave može se tražiti samo u postupku revizije državljanstva, prestanka državljanstva i u drugim slučajevima kada je to izričito zakonom propisano.
Državljanin Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: državljanin) ima pravo na putnu ispravu pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Strani državljani koji imaju priznat status izbjeglice u Bosni i Hercegovini imaju pravo na putnu ispravu za izbjeglice, lice bez državljanstva koje ima odobren boravak u Bosni i Hercegovini ima pravo na putnu ispravu za lica bez državljanstva, a strani državljani imaju pravo na putni list za strance, u skladu sa ovim Zakonom i Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu.
Putne isprave za državljane BiH u smislu ovog Zakona su: pasoš, diplomatski pasoš, službeni pasoš, zajednički pasoš, putni list, pomorska, odnosno brodarska knjižica i drugi dokumenti kojima se, u skladu sa međunarodnim ugovorima, omogućava putovanje državljana BiH u inostranstvo.
Državljanin BiH može posjedovati samo jednu putnu ispravu iste vrste.
Putne isprave za strane državljane u smislu ovog Zakona su: putna isprava za izbjeglice, putna isprava za lica bez državljanstva i putni list za strance.
Osim putnih isprava propisanih ovim zakonom, Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska neće izdavati druge dokumente koji pružaju informaciju o licu, uključujući i njegov identitet, kojim se omogućava putovanje tog lica van Bosne i Hercegovine osim dokumenata predviđenih bilateralnim i multilateralnim ugovorom.
Pasoš ima slijedeći oblik:
1. Korice su tamnoplave boje;
2. Prednja strana korica sadrži, sljedećim redom:
a) riječi “Bosna i Hercegovina”,
b) grb Bosne i Hercegovine,
c) riječ “Pasoš”,
d) oznaku za elektronsku putnu ispravu.
3. Tekst pod tačkama a) i c) biće ispisan na bosanskom, hrvatskom i engleskom jeziku (latiničnim pismom) i na srpskom jeziku (ćiriličnim pismom).
4. Tekst na prvoj strani pasoša biće isti kao tekst na prednjoj korici.
Diplomatski pasoši, odnosno službeni pasoši biće istog oblika kao i pasoši iz člana 6. ovog zakona osim sledećeg:
1. Prednja strana će sadržavati, slijedećim redom:
a) riječi “Bosna i Hercegovina”,
b) grb Bosne i Hercegovine,
c) riječi “Diplomatski pasoš” ili “Službeni pasoš”,
d) oznaku za elektronsku putnu ispravu.
2. Tekst u stavu 1. pod tačkama a) i c) biće ispisan na bosanskom, hrvatskom i engleskom jeziku (latiničnim pismom) i na srpskom jeziku (ćiriličnim pismom).
3. Tekst na prvoj strani pasoša biće isti kao tekst na prednjoj korici.
Putna isprava za izbjeglice ima:
1. korice koje su svijetloplave boje,
2. prednja strana korica sadrži sljedećim redom:
a) riječi: “BOSNA I HERCEGOVINA”
b) riječi: “PUTNA ISPRAVA”,
c) riječi: “(Konvencija od 28. jula 1951)”,
d) oznaku za elektronsku putnu ispravu.
Tekst pod alinejama a), b) i c) tačke 1. stava 1. ovog člana je ispisan na bosanskom, hrvatskom i engleskom jeziku (latiničnim pismom) i na srpskom jeziku (ćiriličnim pismom).
Tekst na prvoj strani putne isprave je isti kao tekst na prednjoj korici.
Putna isprava za lice bez državljanstva ima:
3. korice koje su sive boje,
4. prednja strana korica sadrži sljedećim redom:
a) riječi: “BOSNA I HERCEGOVINA”,
b) riječi: “PUTNA ISPRAVA”,
c) riječi: “(Konvencija od 28. septembra 1954.)”,
d) oznaku za elektronsku putnu ispravu.
Tekst pod a), b) i c) tačke 1. stava 1. ovog člana je ispisan na bosanskom, hrvatskom i engleskom jeziku (latiničnim pismom) i na srpskom jeziku (ćiriličnim pismom). Tekst na prvoj strani putne isprave je isti kao tekst na prednjoj korici.
Putnu ispravu smiju upotrebljavati samo lica na čije ime je izdata.
Nosilac putne isprave državljanin BiH mlađi od 14 godina, odnosno poslovno nesposobna lica mogu putovati u inostranstvo u pratnji jednog ili oba roditelja ili zakonskog zastupnika odnosno staratelja, odnosno mora da ima saglasnost oba roditelja ili zakonskog zastupnika odnosno staratelja, ovjerenu kod nadležnog organa, ako putuje u pratnji drugog lica. Saglasnost oba roditelja nije potrebna u izuzetnim slučajevima propisanim u članu 18. stav 3. ovog Zakona.
Pasoš, diplomatski i službeni pasoš, putna isprava za izbjeglice i putna isprava za lice bez državljanstva sadrže beskontaktni memorijski elemenat.
Oblik, sadržaj i minimalne zaštitne elemente obrasca pasoša iz čl. 6, 7, 7a. i 7b ovog Zakona propisaće Ministarstvo civilnih poslova BiH.
Format i sadržaj podataka u elektronskom memorijskom elementu, način evidentiranja, način čitanja i zaštite podataka koji se nalaze na elektronskom memorijskom elementu propisaće organ nadležan za vođenje centralne evidencije, u skladu sa zakonom koji reguliše oblast centralne evidencije i razmjene podataka.
Organ nadležan za vođenje centralne evidencije, u skladu sa zakonom koji reguliše oblast centralne evidencije i razmjene podataka, certifikaciono je tijelo zaduženo za uspostavljanje sistema elektronskog pasoša i razmjenu podataka i propisaće tehničke procedure za uspostavljanje sistema elektronskog pasoša i razmjene podataka.
Organ nadležan za vođenje centralne evidencije, u skladu sa zakonom koji reguliše oblast centralne evidencije i razmjene podataka, definisaće tehničke uslove za zaštitu podataka kod nadležnih organa za izdavanje putnih isprava.
Diplomatski pasoš odnosno službeni pasoš, osim elemenata iz člana 8. ovog zakona, sadrži i stranu rezervisanu za sledeći tekst:
“U ime Predsedništva Bosne i Hercegovine, Minista-rstvo spoljnih poslova Bosne i Hercegovine moli sve nadležne organe u Bosni i Hercegovini kao i organe drugih zemalja da bez smetnji propuste nosioca ovog pasoša i da mu u slučaju potrebe ukažu pomoć i zaštitu”.
Korice zajedničkog pasoša sadrže iste elemente kao i pasoš iz člana 6. ovog zakona, s tim da je umesto reči “pasoš” napisano “zajednički pasoš”. Bliži izgled zajedničkog pasoša će utvrditi nadležno ministarstvo.
Zajednički pasoš izdaje se grupi od najmanje pet, a najviše pedeset lica, za jedno putovanje u jednu ili više tačno određenih zemalja.
Svako lice upisano u zajednički pasoš mora da ispunjava uslove za dobivanje pojedinačnog pasoša propisane ovim zakonom.
Vođa grupe upisan u zajednički pasoš mora imati sopstveni pasoš.
Zajednički pasoš izdaje se sa rokom važenja koji je potreban za putovanje te grupe u inostranstvo, s tim da taj rok ne može biti duži od jedne godine.
(brisano)
Putni list izdaje se licu koje boravi u inostranstvu bez pasoša, radi povratka u Bosnu i Hercegovinu.
Oblik i sadržaj putnog lista propisaće Ministarstvo civilnih poslova BiH.
Putni list izdaje diplomatsko ili konzularno predstavništvo Bosne i Hercegovine u inostranstvu, na čijem području lice boravi.
Oblik i sadržaj putnog lista će propisati Ministarstvo inostranih poslova Bosne i Hercegovine.
Pomorska, odnosno brodarska knjižica izdaje se članovima posade na plovilima u pomorskom i unutrašnjem vodnom saobraćaju.
Oblik i sadržaj pomorske, odnosno brodarske knjižice propisuje Ministarstvo civilnih poslova.
Brodarske odnosno pomorske knjižice izdaje Ministarstvo civilnih poslova.
Vizu za pomorsku odnosno brodarsku knjižicu izdaje Ministarstvo civilnih poslova sa rokom važenja 5 godina.
Nadležnosti za izdavanje putnih isprava:
Putne isprave utvrđene ovim zakonom izdaju sledeći organi pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom, i to:
1. Nadležni organi u entitetetima i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine;
2. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine;
3. Ministarstvo inostranih poslova BiH;
4. Ministarstvo bezbjednosti BiH.
Diplomatske pasoše izdaje isključivo Ministarstvo spoljnih poslova Bosne i Hercegovine.
Službene pasoše izdaje isključivo Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine može ovlastiti po jedno ministarstvo u svakom entitetu da izdaje službene pasoše.
Putnu ispravu za izbjeglice, putnu ispravu za lica bez državljanstva i putni list za stranca izdaje Ministarstvo bezbjednosti BiH.
Ministarstvo civilnih poslova izdaje pasoše državljanima koji ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom, a kojima nije pasoš izdao entitet, u skladu sa postupkom koji podzakonskim aktom utvrđuje Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
Diplomatska ili konzularna predstavništva Bosne i Hercegovine izdaju pasoše iz člana 6. ovog zakona državljanima koji borave u inostranstvu tri meseca ili duže pod uslovima i na način propisan ovim zakonom.
Diplomatska ili konzularna predstavništva Bosne i Hercegovine izdaju pasoše iz člana 6. ovog zakona ili putne listove iz člana 12. ovog zakona državljanima koji borave u inostranstvu manje od tri meseca, a pasoš im je istekao, oštećen, ukraden ili na neki drugi način izgubljen.
Postupak izdavanja putnih isprava
Zahtev za izdavanje putne isprave podnosi se na propisanom obrascu.
Izgled i sadržaj obrasca zahtjeva za izdavanje putne isprave iz čl. 6. i 10. i za službene pasoše propisuje Ministarstvo civilnih poslova BiH. Ministarstvo inostranih poslova BiH propisuje izgled i sadržaj obrasca za izdavanje diplomatskog pasoša i putnog lista. Ministarstvo bezbjednosti BiH propisuje izgled i sadržaj zahtjeva za izdavanje putne isprave za izbjeglice, putne isprave za lica bez državljanstva i putnog lista za strance.
(brisano)
Zahtjev za izdavanje putne isprave podnosi se lično, osim zahtjeva za izdavanje diplomatskog i službenog pasoša koji podnose nadležni organi Bosne i Hercegovine odnosno entiteta, kao i putnog lista za državljane Bosne i Hercegovine koji nadležni organ može izdati i po službenoj dužnosti.
Za maloletna odnosno poslovno nesposobna lica zahtev za izdavanje putnih isprava podnosi jedan od roditelja uz saglasnost drugog roditelja, odnosno drugi zakonski zastupnik.
Izuzetno od odredbi iz prethodnog stava putna isprava će se izdati u sledećim slučajevima:
a) ako se jedan od roditelja vodi kao nestalo lice,
b) ako je jedan od roditenja nepoznatog prebivališta ili boravišta,
c) ako je jedan od roditelja nedostupan organu nadležnom za izdavanje putne isprave, i
d) ako je jednom od roditelja, odlukom suda, dodijeljeno starateljstvo nad djetetom, osim u slučaju da istom odlukom suda izdavanje putne isprave i putovanje djeteta u inostranstvo nije uslovljeno saglasnošću oba roditelja.
Organi nadležni za izdavanje putne isprave dužni su po službenoj dužnosti utvrditi ispunjavanje uslova iz stava 3. ovog člana, u skladu sa podzakonskim aktom koje donosi Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
Putni list za državljane BiH i putni list za strance može i po službenoj dužnosti izdati nadležni organ.
Licu kojem je zbog starosti, bolesti ili drugog hendikepa ograničeno ili onemogućeno kretanje može se omogućiti podnošenje zahtjeva na olakšani način, putem mobilne radne stanice. Podnošenje zahtjeva za izdavanje putne isprave na olakšan način putem mobilne radne stanice može se omogućiti i državljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu u slučajevima većeg broja podnosilaca zahtjeva za izdavanje putnih isprava na lokacijama udaljenim od diplomatskog ili konzularnog predstavništva Bosne i Hercegovine, kada ukupni troškovi putovanja i druge okolnosti ukazuju na racionalnost i opravdanost omogućavanja podnošenja zahtjeva na olakšan način. Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (u daljem tekstu: Agencija) propisuje tehničke uslove i procedure za upotrebu mobilne radne stanice na udaljenim lokacijama.
Putna isprava se može preuzeti lično, putem opunomoćenika i putem pošte, na način koji će biti propisan uputstvom koje donosi Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
Uz zahtjev za izdavanje putne isprave podnosilac zahtjeva daje na uvid ličnu kartu ili drugu javnu ispravu iz koje se može utvrditi identitet, prebivalište ili boravište za raseljeno lice, dokaz o plaćenoj cijeni putne isprave i dokaz o državljanstvu. Organ nadležan za vođenje centralne evidencije, u skladu sa zakonom koji reguliše oblast centralne evidencije i razmjene podataka, propisaće načine elektronske provjere podataka sa zahtjeva.
Ako podaci o JMB državljanina BiH podnosioca zahtjeva nisu evidentirani kod organa nadležnog za vođenje centralne evidencije JMB, mora se podnijeti zahtjev za evidentiranje ili određivanje JMB u skladu sa Zakonom o jedinstvenom matičnom broju.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana, pored javnih isprava navedenih u stavu 1. ovog člana, prilaže se putna isprava čiji je rok važenja istekao i koja ne može služiti svojoj nameni ukoliko nije ukradena ili izgubljena na neki drugi način.
Zahtev za izdavanje putne isprave nadležni organ dužan je rešiti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva osim kod rješavanja zahtjeva za izdavanje putnih isprava koji su podneseni diplomatskim ili konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine, u kojem slučaju je rok za rješavanje zahtjeva 60 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Postupak, cijenu i nadležnost organa za izdavanje putnih isprava u kraćem roku od propisanog u prethodnom stavu ovog člana propisaće Ministarstvo civilnih poslova BiH.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, uz zahtjev za izdavanje putne isprave za strance, podnosilac zahtjeva daje na uvid dokumente predviđene propisom donesenim na osnovu Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu.
Nosilac putne isprave dužan je bez odgađanja prijaviti nestanak putne isprave ili njeno pronalaženje organu nadležnom za izdavanje putne isprave.
Nadležni organ će rješenjem proglasiti putnu ispravu nevažećom.
Protiv rješenja iz prethodnog stava žalba nije dopuštena.
Putna isprava proglašava se nevažećom u “Službenom glasniku BiH”, službenim glasilima entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Organ nadležan za izdavanje putne isprave, na zahtjev nosioca putne isprave, izvršiće zamjenu putne isprave.
Uz zahtjev za izdavanje elektronske putne isprave podnosilac zahtjeva, odnosno lice za koje se po zahtjevu nadležnog organa izdaje putna isprava, dužno je dati lične biometrijske podatke (slika, otisak dva prsta i potpis) radi autentifikacije za koju se koriste jedinstvene fiziološke karakteristike svakog čovjeka kako bi ga IT sistem autentifikovao.
Od lica iz stava 1. ovog člana uzimaju se otisci lijevog i desnog kažiprsta, ako podnosilac zahtjeva nema kažiprst ili je vrh kažiprsta povrijeđen, uzima se otisak srednjeg ili nekog drugog prsta, a ako nema jedne ruke uzima se otisak kažiprsta i srednjeg ili nekog drugog prsta druge ruke. Otisci prstiju se ne uzimaju ako to zbog medicinskih razloga, koji nisu privremeni, nije moguće.
Ako je lice nepismeno ili uzimanje potpisa nije moguće iz drugih objektivnih razloga, na obrascu putne isprave, na mjestu predviđenom za potpis upisuje se oznaka XX, a službeno lice na poleđini zahtjeva navodi razloge nemogućnosti uzimanja potpisa i to potvrđuje svojim potpisom.
Otisci prstiju i potpis ne uzimaju se od djeteta do navršene dvanaeste godine života.
Agencija u skladu sa Zakonom o Agencijn propisuje detaljnije načine uzimanja biometrijskih podataka.
Zahtev za izdavanje diplomatskog i službenog pasoša podnosi nadležni organ Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta.
Zahtev za izdavanje putne isprave odbiće se podnosiocu zahteva u sledećim slučajevima:
1. ako podnosilac ne dostavi ispravno popunjen zahtev sa priloženim dokumentima propisanim članom 19. ovog zakona;
2. u skladu sa zakonom o krivičnom postupku;
3. ako je osnovana sumnja da će podnosilac zahtjeva izbjeći izvršenje dospjele imovinsko-pravne obaveze iz bračnog odnosa ili odnosa roditelja i djece, poresku obavezu ili drugu zakonom utvrđenu imovinsko-pravnu obavezu za koju postoji izvršni naslov – na zahtjev nadležnog suda.
Zahtjev za izdavanje putnih isprava može se odbiti ako se osnovano sumnja da će podnosilac zahtjeva djelovati protivno propisima o zabrani ili ograničavanju uvoza ili izvoza, transporta ili raspačavanja opojnih sredstava ili protivno propisima iz oblasti carine, odnosno spoljne trgovine.
Svako odbijanje izdavanja putne isprave i razloga za takvo odbijanje će biti obrazloženo u pismenoj formi samo ukoliko to podnosilac zahteva za izdavanje putne isprave izričito zahteva.
Podatke iz stava 1. i 2, osim podataka iz stava 1. tačka 1. ovog člana, nadležni organi dužni su dostavljati redovno nadležnim organima za izdavanje putnih isprava. Organi nadležni za izdavanje putnih isprava o dostavljenim podacima, koji predstavljaju smetnju za izdavanje putnih isprava u smislu ovog člana, vode posebne evidencije i elektronskim putem ih evidentiraju u centralnu evidenciju putnih isprava.
Lice kome je odbijen zahtev za izdavanje putne isprave u smislu člana 21. ovog zakona ili iz drugih razloga ima pravo da:
a) se žali Savetu ministara Bosne i Hercegovine ako je o odbijanju zahteva odlučio nadležni organ Bosne i Hercegovine;
b) se obrati nadležnom organu Bosne i Hercegovine radi izdavanja putne isprave ako je iskoristilo sva pravna sredstva, a nije moglo ostvariti pravo na putnu ispravu u entitetu.
Nosiocu putne isprave, putna isprava će se oduzeti u sledećim slučajevima:
a) ako je dobio putnu ispravu služeći se lažnim ili obmanjujućim informacijama,
b) ako drugom licu dozvoli korišćenje svoje putne isprave,
c) ako je prestao biti državljanin Bosne i Hercegovine,
d) ako postoji razlog iz člana 21. stava (1) tačke 2. i 3. i stava (2) ovog Zakona.
O oduzimanju putne isprave u smislu prethodnog stava odlučuje nadležni organ koji izdaje putnu ispravu.
Lice kojem je oduzeta putna isprava u smislu člana 23. ovog zakona ima pravo žalbe.
O žalbi iz stava 1. ovog člana odlučuje:
a) Savet ministara Bosne i Hercegovine u slučaju kada je putnu ispravu izdao nadležni organ Bosne i Hercegovine;
b) nadležni organ entiteta utvrđen propisom entiteta u slučaju kad je putnu ispravu izdao nadležan organ entiteta;
c) nadležni organ Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine utvrđen propisom Brčko Distrikta, u slučaju kad je putnu ispravu izdao nadležni organ Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Žalba ne odlaže izvršenje rešenja.
(1) Nosiocu putne isprave putna isprava se može oduzeti kako bi se spriječile aktivnosti koje opstruišu ili prijete da opstruišu proces implementacije mira koji se odvija pod okriljem Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
(2) Nalog da se nosiocu putne isprave putna isprava oduzme takođe sadrži zabranu izdavanja nove putne isprave, na osnovu koje će zahtjev za izdavanje putne isprave biti odbačen.
(3) Lice za koje postoji nalog o oduzimanju putne isprave ne smije prelaziti državnu granicu kako bi napustilo Bosnu i Hercegovinu.
Kada je nekom licu izdavanje putne isprave zabranjeno, u iznimnom slučaju mu se može izdati putni list koji važi isključivo za putovanje u jednom pravcu u Bosnu i Hercegovinu, ako se lice nalazi van Bosne i Hercegovine i potrebna mu je isprava za povratak u Bosnu i Hercegovinu.
Ministarstvo civilnih poslova će propisati:
a) način oduzimanja i poništavanja putnih isprava;
b) način obaveštavanja organa nadležnih za kontrolu putnih isprava.
Organ koji vodi centralni registar u skladu sa zakonom koji reguliše oblast centralne evidencije i razmjene podataka propisaće:
a) način zaštite podataka o izdatim putnim ispravama u centralnoj evidenciji,
b) način dostavljanja podataka i razmjene podataka o izdatim putnim ispravama između centralnog registra i nadležnih organa,
c) način skladištenja obrazaca putnih isprava i distribucije personalizovanih i nepersonalizovanih obrazaca,
d) standarde zaštite na lokacijama na kojima se predaju zahtjevi za izdavanje putnih isprava kod nadležnih organa.
Novčanom kaznom od 100 KM do 400 KM kazniće se za prekršaj:
1. Ko pređe ili pokuša da pređe preko granice Bosne i Hercegovine sa nevažećom putnom ispravom.
2. Ko posjeduje više od jedne putne isprave iste vrste (član 4);
3. Ko lažnim i obmanjujućim podacima ishoduje od nadležnog organa izdavanje putne isprave ili vize (član 23);
4. Državljanin BiH koji pređe preko granice Bosne i Hercegovine sa putnim ispravama koje nisu uređene ovim Zakonom ili sa ličnom kartom koja nije lična karta državljanina BiH.
Za prekršaje iz stava 1. tačke 1), 2), 3) i 4) ovog člana može se izreći zaštitna mjera oduzimanja putne isprave, odnosno zaštitna mjera zabrane izdavanja putne isprave do dvije godine.
Novčanom kaznom od 300 KM do 500 KM kazniće se za prekršaj:
1. Ko svoju putnu ispravu da drugome da se njome posluži ili se tuđom putnom ispravom posluži kao svojom (član 23);
2. Ko bez odgađanja ne prijavi nadležnom organu nestanak putne isprave ili njeno pronalaženje (član 19a).
3. Ko protivno članu 2. stav 3. ovog zakona traži kopiju putne isprave od državljanina Bosne i Hercegovine.
Prekršajni postupak iz prethodnih članova vodiće se u skladu sa odgovarajućim propisima iz ove oblasti.
Nadležni organi definisani članom 13. ovog zakona dužni su da dostavljaju podatke u centralni registar Agencije.
Državljanin može podnijeti zahtjev za izdavanje uvjerenja o činjenicama iz evidencija elektronskim putem preko portala nadležnih organa.
Agencija pruža tehničku podršku nadležnim organima za obavljanje aktivnosti iz stava 2. ovog člana, o čemu donosi posebno uputstvo.
Organi nadležni za izdavanje putnih isprava dužni su da odmah evidentiraju podatke u centralni registar o oduzetim, izgubljenim, uništenim ili ukradenim putnim ispravama. Organ koji vodi centralnu evidenciju definisaće načine dostavljanja podataka.
Organ koje vodi centralnu evidenciju putnih isprava nadležan je za personalizaciju i skladištenje putnih isprava, diplomatskih putnih isprava i službenih putnih isprava. Organ koji vodi centralnu evidenciju putnih isprava nadležan je za nabavku i održavanje opreme za unošenje ličnih podataka u obrasce putnih isprava, opreme za centralnu evidenciju i skladištenje obrazaca putnih isprava.
Organ koji vodi centralnu evidenciju će posebnim aktom definisati pravila i procedure u vezi sa transportom putnih isprava do organa određenih članom 13. ovog Zakona.
Organ koji vodi centralnu evidenciju će posebnim aktom definisati standarde za nabavku i održavanje opreme preko koje organ definisan članom 13. ovog Zakona unosi podatke u centralni registar.
Na predlog Agencije, Savjet ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje cijenu putnih isprava.
Pasoš za državljane Bosne i Hercegovine izdaje se sa rokom važenja od deset godina. Državljaninu koji nije navršio tri godine starosti pasoš se izdaje s rokom važenja od tri godine, a državljaninu u dobi od tri do osamnaest godina s rokom važenja od pet godina.
Diplomatski i službeni pasoši izdaju se s rokom važenja od pet godina.
Državljaninu koji ima status raseljenog lica i ima prijavljeno boravište pasoš se izdaje sa rokom važenja od dvije godine.
Državljaninu kojem se privremeno ne mogu uzeti otisci prstiju izdaće se pasoš s kraćim rokom važenja, o čemu posebno uputstvo donosi Agencija, a nadležni organ ovaj podatak upisuje na posebno mjesto u obrascu pasoša.
Putna isprava za izbjeglice i putna isprava za lice bez državljanstva izdaju se s rokom važenja od dvije godine.
Putni list za državljane BiH i putni list za strance izdaju se s rokom važenja od 30 dana.
Brodarska i pomorska knjižica izdaju se s rokom važenja od pet godina.
Putne isprave izdate do dana stupanja na snagu ovog zakona važiće do roka naznačenog u toj putnoj ispravi.
Postupak rešavanja zahteva za izdavanje putnih isprava pokrenut do početka primene ovog zakona, dovršiće se po odredbama ovog zakona.
U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona svi nadležni organi će, u cilju provođenja ovog zakona, doneti propise usklađene sa ovim zakonom.
Dok se ne donesu propisi iz prethodnog stava ostaju na snazi propisi doneseni u skladu sa Zakonom o putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine (“Službeni list BiH”, broj 30/96) ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrše Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine i nadležni organi entiteta, na način utvrćen propisom koji će utvrditi Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
Član 24.a Zakona važi do 30. juna 2008.
Svi zakoni i propisi na osnovu kojih se uređuju putne isprave državljana Bosne i Hercegovine prestaju da važe nakon stupanja na snagu ovog zakona, prema članu 32. ovog zakona.
Ovaj zakon će stupiti na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH” i primenjivaće se nakon 60 dana.
Ovaj zakon će se objaviti i u službenim glasilima entiteta.
Samostalni član Zakona o izmeni
Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine
(“Sl. glasnik BiH”, br. 1/1999)
Član 2
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a objavit će se i u službenim glasilima entiteta.
Samostalni članovi Odluke o izmjenama i dopunama
Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine
(“Sl. glasnik BiH”, br. 27/2000)
Član 14
Važenje putnih isprava izdatih prije 30. 11. 2000. godine ne može se produžavati. Putne isprave izdate prije 30. 11. 2000. godine neće važiti nakon 28. 11. 2002. godine. Putne isprave iz člana 7. Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine izdate prije 20. 10. 2000. godine neće važiti nakon 18. 04. 2001. godine.
Član 15
Ova odluka se objavljuje u “Službenom glasniku BiH”, te u “Službenim novinama Federacije BiH” i “Službenom glasniku Republike Srpske” i stupa na snagu 20. 10. 2000. godine za diplomatske i službene pasoše, a 30. 11. 2000. godine za sve ostale putne isprave predviđene Zakonom o putnim ispravama Bosne i Hercegovine.
Samostalni članovi Odluke o izmjeni i dopuni
Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine
(“Sl. glasnik BiH”, br. 32/2000)
Član 1
Nadležni organi za izdavanje putnih isprava iz člana 13. ovog zakona mogu izdavati putne isprave i poslije 30. novembra 2000. godine u onom obliku koji je važio prije izmjena i dopuna objavljenih u “Službenom glasniku BiH”, broj 27/00, dok se ne steknu uslovi za izdavanje putnih isprava u skladu sa spomenutim izmjenama i dopunama.
Član 2
Putne isprave izdate u skladu sa prethodnim članom neće važiti poslije 28. novembra 2002. godine.
Član 3
Ova odluka će se objaviti u “Službenom glasniku BiH”, “Službenim novinama Federacije BiH” i “Službenom glasniku Republike Srpske”, a stupa na snagu danom donošenja.
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine
(“Sl. glasnik BiH”, br. 47/2004)
Član 16
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a objaviće se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine
(“Sl. glasnik BiH”, br. 53/2007)
Član 6
(Stupanje na snagu i objavljivanje ovog Zakona)
Ovaj Zakon stupa na snagu po objavljivanju na službenoj Internet stranici Kancelarije visokog predstavnika i odmah se objavljuje u “Službenom glasniku BiH”.
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine
(“Sl. glasnik BiH”, br. 33/2008 i 39/2008 – ispr.)
Član 22
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a biće objavljen u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH. Putne isprave izdate do dana početka primjene ovog Zakona važiće do roka naznačenog u toj putnoj ispravi.
Odredbe člana 7. ovog zakona počeće se primjenjivati po sticanju tehničkih uslova, što će biti određeno posebnim aktom Ministarstva civilnih poslova BiH.
Samostalni članovi Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine
(“Sl. glasnik BiH”, br. 60/20013)
Član 14
Ovlašćuju se Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma i Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da zajednički utvrde prečišćeni tekst Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 4/97, 1/99, 9/99, 27/00, 32/00, 19/01, 47/04, 53/07, 15/08, 33/08 i 39/08).
Član 15
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”.